Hrvatska akademija za znanost i umjetnost (HAZU) u Bosni i Hercegovini organizirala je u četvrtak u Mostaru svečanu tribinu u povodu obilježavanja Dana učitelja.
Tribina je održana u konferencijskoj dvorani u Kampusu Sveučilišta u Mostaru te je okupila istaknute predstavnike akademske zajednice i obrazovnog sustava koji su razgovarali o položaju prosvjetnih djelatnika i izazovima s kojima se danas susreću.
Ovo je već sedmi put da HAZU u BiH obilježava Dan učitelja zato što je Akademija ustanova koja treba poticati znanost i umjetnost, ali i školstvo, obrazovanje na svim stupnjevima školovanja i ovakvi susreti su poticaj svima da se malo više vodi računa o školstvu i da taj pristup bude stručan i znanstven – kazao je predsjednik HAZU-a Mladen Bevanda.
Dodao je kako se malo govori o humaniziranju, kulturnoj, društvenoj i sportskoj djelatnosti škole.
To je vrlo kompleksno područje, a nikada do sada u tom području nije radilo toliko stručnih kadrova kao danas. Unatoč tome svemu, javnost percipira školu ne onako kakva ona jeste, nego po nekim incidentima, izgredima, nasilju, ali nije to baš tako. Toliko je dobrih primjera i njih treba puno više afirmirati – naveo je Bevanda.
Škola razvija i stvara čovjeka, a Bevanda je mišljenja da se odgoju ne pridaje dovoljno važnosti.
Tjelesno nasilje u školi i obitelji se prenaglašava, a zanemaruje se druga vrsta nasilja, kao što je verbalno, duhovno, mobbing, kulturno, jezično i tako dalje. Čini mi se da mi previše imitiramo i dolazimo pod utjecaj onoga što se radi u svijetu tako da moramo razvijati preventivu. Nastavnici su i poučavatelji i oni koji obrazuju, ali zanemarena je ova odgojna dimenzija – kazao je Bevanda.
Predsjednik Skupštine HAZU-a Šimun Musa istaknuo je kako položaj učitelja u suvremenom društvu nije zavidan.
Tehnološka pratnja i drugi vidovi znanstvenog standarda doista su u redu. Ja sam danas govorio o znanstvenoj i školskoj interpretaciji književnog djela. Govoreći o povijesti književnosti i pristupima umjetničkom stvaralaštvu, razdoblje nakon Drugog svjetskog rata donijelo je estetski dogmatizam i ideološka opterećenja. Književno djelo ne može se stvarati ako autor nije slobodan, jedino iz slobode duha može nastati pravo umjetničko djelo koje se odupire pritiscima – kazao je Musa.
Govoreći o razvoju interpretacije u obrazovanju, Musa se posebno dotaknuo uloge “Zagrebačke književno-znanstvene škole” i utjecaja europskih znanstvenika na domaće prostore.
- Književno djelo poseban je svijet kojeg treba proučavati s estetskog i logičkog aspekta, a ne samo kroz biografiju pisca kako se to radilo ranije. Takav pristup doveo je i do školske interpretacije koja je donijela jake plodove u našoj nastavi, osobito kada učenik sam postaje subjekt nastave, a u tom ga procesu prati njegov učitelj – pojasnio je Musa.
Uz Bevandu i Musu, u programu su sudjelovali brojni stručnjaci iz područja obrazovanja.
O važnosti učiteljskog poziva govorili su i dekan Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti (FPMOZ) Sveučilišta u Mostaru Marin Ćorluka te profesorica s tog fakulteta Antea Čilić.
Svoj doprinos raspravi o obrazovanju i znanosti dali su i ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta Kantona Središnja Bosna Bojan Domić te ravnatelj Katoličkog školskog centra “Sv. Josip” iz Sarajeva Vlatko Rosić.
Moderatorica je bila Monika Ćubela Savić.
