Premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT govorio je o zaključcima summita MED9, europskom proračunu, migracijama, cijenama energenata, BiH i otpadu u Gospiću. Istaknuo je da će Vlada nastaviti intervenirati radi zaštite građana od rasta cijena, a poručio je i da Hrvatska neće prihvatiti migrantske centre. Očekuje ubrzanje europskog puta BiH.
Hrvatska je bila domaćin summita devet mediteranskih zemalja EU MED9 te je Split bio političko središte Europe. Premijer Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo da je Hrvatska krunu svojeg predsjedanja inicijativom devet mediteranskih članica Europske unije završila sastankom lidera u Splitu.
Nakon summita inicijative Triju mora ovog proljeća u Dubrovniku drugi veliki događaj smo odlučili organizirati u Splitu, u središtu Jadranske i Mediteranske Hrvatske. Hvala gradonačelniku Šuti na gostoprimstvu, dožupanu gospodinu Čogelji koji je također bio s nama. Imali smo odlično predsjedanje, kazao je premijer.
Dodao je da se poruke koje su danas ugrađene u završnu deklaraciju odnose na sigurnost, održivost i otpornost mediteranskoga bazena Europske unije.
Vidjeli ste da su to zemlje s kojima Hrvatska ima izrazito visoku trgovinsku razmjenu. Riječ je praktički o skoro 40% naše razmjene, tako da je to jako, jako dobro. Ono što mi se čini posebno važnim je da smo otvorili teme i priprema za Europsko vijeće, gdje će jedna od rasprava u četvrtak i petak biti višegodišnji financijski okvir, istaknuo je Plenković.
Naveo je kako ovakvi sastanci služe da kao podskupina, praktički trećina članica Europske unije, približe svoja stajališta.
Hrvatska je među 17 država zemalja prijatelja kohezije, dakle politike ravnomjernog regionalnog razvoja i poljoprivrede. Želimo i da novi okvir ima dovoljno sredstava kako bismo mogli uloviti korak s onima koji su u Uniji dulje od nas i koji su na višem stupnju razvoja. No, moramo voditi računa i o konkurentnosti, drugom stupu, kako bi cijela Europska unija bila u globalnoj utakmici što snažnija, osobito njezini gospodarski subjekti. Tražit ćemo balans između tradicionalnih politika i praćenja globalnih trendova, bilo da je riječ o obrani, inovacijama, umjetnoj inteligenciji ili sprječavanju nezakonitih migracija, naglasio je Plenković.
Na pitanje može li, što se proračuna tiče, Europa ostvariti sve svoje ambicije premijer Plenković je kazao kako će sve ovisiti o tome kakav će kompromis biti o ukupnom volumenu proračuna te da je to u ovom trenutku najvažnije.
Prije nekoliko dana bilo je pismo zemalja koje su takozvani neto kontributori, najbogatije zemlje koje najviše uplaćuju europski proračun. One formalno uplaćuju više nego što dobivaju isplata i oni zbog svojih okolnosti i svojih proračunskih ograničenja ne žele da proračun bude veći jer je onda automatski i njihov doprinos veći, rekao je Plenković.
Dodao je kako misli da će se na kraju pronaći kompromis.
Tako je bilo prije šest godina, sjetite se onog Europskog vijeća koje je trajalo nekoliko dana. Ja sam se mogao čak vratiti u Zagreb, formirati svoju drugu vladu, vratiti se nazad, i donijeli smo u Hrvatsku 24 milijarde eura tada, tako da nije bilo loše, podsjetio je premijer.
Zemlje koje su danas sudjelovale na summitu su na najvećem udaru migracija sa Sredozemlja. Premijer Plenković smatra kako jug Europe može imati zajedničku migracijsku politiku.
Mi moramo ovaj problem rješavati zajedno. Postoji nekoliko migracijskih pravaca: zapadno-mediteranski pravac, to je Ceuta, i ovo što se događalo u Španjolskoj prije nekoliko tjedana. Zatim srednjemediteranski pravac, gdje je Italija na najvećem udaru, a potom i istočnomediteranski pravac, preko Turske, Grčke, Bugarske, kroz jugoistok Europe. Dio toga dolazi tom zapadnobalkanskom rutom i do Hrvatske, pojasnio je premijer.
Izrazio je zahvalu za skoro 6.500 hrvatskih policajaca koji su danonoćno na granici i to na onim područjima gdje su uočeni krijumčari koji nastoje nezakonito prevesti ljude u Hrvatsku pa dalje prema Sloveniji i zapadnoj Europi.
Želim spomenuti da smo mi tu jako puno uložili u tehničku opremu hrvatske policije pa je nadzor granice sve bolji i bolji, kazao je.
Naveo je i da postoje ozbiljniji problemi u smislu da je puno nezakonitih migranata u nekim zemljama pa se onda događaju i problemi vezani za sigurnost.
To utječe i na opću klimu u društvu. Niti jedan drugi događaj kao što je migracijska kriza 2015. i 2016. godine nije utjecao na promjenu političkog pejzaža u mnogim, a osobito najvećim, članicama Europske unije. To se vidi sa svakim novim izborima, istaknuo je Plenković.
Europska komisija razmatra ideju migrantskih centara u trećim zemljama. Na tom tragu bio je i dogovor Italije i Albanije. Pojasnio je hrvatski stav o takvoj ideji.
Hrvatska nije za to. Mi ni u kojem slučaju nećemo prihvatiti da bilo kakav centar tog tipa bude u Hrvatskoj. Ono što mi činimo je da poštujemo europska pravila, štitimo našu granicu, štitimo vanjsku granicu Europske unije, štitimo schengensku granicu i nastojimo suzbiti broj nezakonitih migracija, rekao je Plenković.
Istaknuo je da takav stav danas dijele svi.
Svi žele da se što manje nezakonitih migranata nađe na teritoriju Europske unije jer to onda državama članicama predstavlja krupan, ne samo financijski i socijalni trošak, nego objektivno gledajući i jedan sigurnosni problem. Tako da mi nismo za takve centre. U Hrvatskoj ih neće biti, to naša vlada sigurno ne bi nikad podržala, naglasio je premijer.
BiH treba ubrzati europski put
Premijer je govorio i o važnoj europska temi – pitanju proširenja. Bosna i Hercegovina više od dvije godine ne može dobiti pregovarački okvir zbog neprovedenih reformi. Ovu nedjelju su bili izbori i Hrvati su napokon dobili svoju legitimno izabranu predstavnicu. Pojasnio je što će to značiti za stabilnost zemlje i za provedbu reformi.
Meni je prije svega drago da su ovi opći izbori u BiH organizirani na kvalitetan, transparentan način, po novim tehničkim pravilima koja su, čini se, unaprijedila proces glasovanja, što svakako treba pozdraviti. Posebno me veseli da je gospođa Darijana Filipović kao kandidatkinja HDZ-a Bosne i Hercegovine, sestrinske stranke HDZ-a u Republici Hrvatskoj, ostvarila tako uvjerljivu pobjedu, istaknuo je Plenković.
Kazao je kako je to sjajna vijest za ravnopravnost sva tri naroda, za potpunu legitimnu zastupljenost hrvatskog političkog predstavnika kad je riječ o predstavnici kao članice Predsjedništva s teritorija Federacije. Izrazio je nadu da je, kako je rekao, anomalija koja je bila četiri puta s gospodinom Komšićem gotova te kako se to u budućnosti više neće događati.
Nastavit ćemo to i dalje stavljati u prvi plan u svim međunarodnim forumima. To sam rekao i danas na sastanku po pitanju izbornoga zakona da jednostavno Hrvati ne strepe hoće li će drugi narod na području Federacije birati njihovog predstavnika. Surađivat ćemo vrlo blisko. Drago mi je da smo u protekle četiri godine imali odličnu suradnju s gospođom Borjanom Krišto, predsjedateljicom Vijeća ministara. Ostvaren je čitav niz velikih zajedničkih infrastrukturnih projekata, od mostova koji su se izgradili, energetske suradnje. Ogromna ulaganja sa strane različitih resora Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini pokazuju rezultate, naglasio je Plenković.
Istaknuo je kako je Vlada izdvajanje za Hrvate izvan Hrvatske višestruko povećala u zadnjih 10 godina te da smatra kako je to strateški dobro.
Ako gledate samo tri referentna velika vidljiva projekta za hrvatski identitet u Bosni i Hercegovini – to je Hrvatsko narodno kazalište koje Vlada financira, hrvatsko obrazovanje, jedino sveučilište na hrvatskom jeziku u Mostaru, kojem također dajemo potporu, i Klinički bolnički centar u Mostaru, ne samo za Hrvate nego za sve koji gravitiraju u tom centru, su samo dio brojnih projekata iza kojih hrvatska Vlada i država stoji. Takva politika ima očito efekte, ljudi to prepoznaju, i mi smo u tome itekako, u tom smislu, itekako zadovoljni. Čestitke svima koji su dobili mandat, kazao je Plenković.
Očekuje ubrzanje europskog puta BiH.
Mi ćemo sa svoje strane pomoći. Želimo da se dinamika proširenja odvija prema zaslugama svake od zemalja. Postoji nekoliko uvjeta koji iz niza razloga nepostojanja dogovora unutar Bosne i Hercegovine još nisu usvojeni, mahom su to zakonski prijedlozi. Smatram da sada, nakon općih izbora, nakon konstituiranja novih institucija, treba smjesta prionuti da se oni riješe i da Bosna i Hercegovina lovi korak s onima koji su ispred nje. Želimo im pomoći kao susjedi, prijatelji, partneri, istaknuo je Plenković.
