EU se u tajnosti priprema za scenarij iz noćne more: “Bit će mrtvih”

vojska
ilustracija
Podjeli

Glavni gradovi članica Europske unije u strogoj tajnosti pripremaju se za odgovor na veliki hibridni napad koji bi za posljedicu imao ljudske žrtve, piše Dnevnik.hr.

Naime, diplomati i dužnosnici EU-a taj scenarij smatraju sve izglednijim.

Međutim, ti napori već razotkrivaju duboke podjele unutar Unije oko toga koliku bi ulogu Bruxelles uopće trebao imati u sigurnosnim pitanjima te preklapaju li se njegove aktivnosti s nadležnostima NATO saveza.

Razgovori o najcrnjem scenariju vođeni su proteklih tjedana među veleposlanicima svih 27 država članica u takozvanom restriktivnom formatu, odnosno na sastancima bez prisutnosti asistenata i uz zabranu unošenja mobilnih telefona, piše Politico.

Rasprave su se znatno intenzivirale nakon što je u kolovozu u zračnoj luci u Leipzigu otkriven dron napunjen eksplozivom.

Iako Europska unija već godinama razvija alate za odgovor na kibernetičke napade, uplitanje u izbore i sabotaže, posljednji su se razgovori usmjerili isključivo na rizik od napada s masovnim žrtvama. Diplomati i ministri raspravljaju o slanju timova za brzi odgovor, oslobađanju financijskih sredstava za pomoć pogođenoj državi te načinu komunikacije čelnika europskih institucija.

“Moramo biti spremni na nešto ozbiljno. Nažalost, Leipzig nam je pokazao da vrlo ozbiljan incident s višestrukim žrtvama nije isključen”, izjavio je visoki diplomat EU-a. Drugi dužnosnik upozorio je kako je zbog opsega ruskih operacija samo pitanje vremena kada će netko poginuti te dodao da je puka sreća što žrtava još nema.

Europski povjerenik za pravosuđe Michael McGrath potvrdio je kako se radi na jačanju kapaciteta za rano prepoznavanje prijetnji i zajednički odgovor.

Zaredali se opasni incidenti
Europski kontinent suočava se s gotovo svakodnevnim izvješćima o hibridnim aktivnostima koje se nalaze tik ispod praga izravnog ratnog sukoba. Među zabilježenim incidentima nalaze se sumnjivi požar na poljskoj zemaljskoj stanici za komunikaciju preko Starlinka, planovi za postavljanje zapaljivih naprava u prometnim središtima diljem Unije i Ujedinjenog Kraljevstva te učestala kršenja zračnog prostora.

Također, bugarski dužnosnici izvijestili su kako se traga za nekoliko pomoraca nakon što su dronovi u Crnom moru potopili njihov brod.

“Kada Rusija koristi sve smrtonosnije alate kako bi testirala našu spremnost, u određenom trenutku, namjerno ili slučajno, doći će do žrtava”, upozorila je Teija Tiilikainen, direktorica Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji.

Ako u takvom napadu poginu građani članica Unije ili NATO-a, pritisak za vojnim i političkim odgovorom bit će iznimno snažan na obje organizacije.

Strah od curenja podataka
Pojedine prijestolnice ipak kritiziraju Bruxelles zbog preuzimanja sigurnosnih ovlasti tvrdeći da se time nepotrebno duplicira temeljna uloga NATO saveza. Stručnjaci upozoravaju da bi preklapanje nadležnosti moglo usporiti reakciju u trenucima kada je vrijeme ključno.

Dodatnu prepreku predstavlja nepovjerenje u sigurnost komunikacijskih kanala unutar Europske unije i strah od curenja povjerljivih obavještajnih podataka. Zabrinutost je posebno narasla nakon izvješća da je bivši mađarski ministar vanjskih poslova prenosio sadržaj razgovora europskih lidera ruskoj strani, zbog čega pojedine istočne članice odbijaju dijeliti osjetljive podatke u formatima Europske unije te ih prepuštaju isključivo NATO-u.

“Putinu nije važno…”
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je uvođenje posebnog protokola za izvanredne sigurnosne situacije te osnivanje Europskog vijeća za sigurnost, što bi trebalo biti predstavljeno u sklopu nove Europske sigurnosne strategije početkom studenoga.

Ipak, više nacionalnih diplomata usprotivilo se stvaranju novih protokola ističući da već postoji operativni mehanizam integriranog političkog odgovora na krizu (IPCR) koji je uspješno korišten tijekom pandemije i ranijih kriza.

Bivša glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu naglasila je da bi u slučaju napada podjela rada trebala biti jasna: NATO bi se trebao baviti obavještajnim podacima i vojnim odvraćanjem, a Europska unija civilnim odgovorom i saniranjem posljedica. Lungescu je podsjetila i na to da ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu nije važno u kojem se točno formatu donose odluke na Zapadu.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Dimnjačar otkrio koja su najgora drva za ogrjev

U pojedinim ulicama izgubili su i do 90 posto posla na plinskim trošilima, a sve je manje i mladih koji se žele baviti...

Prvi hercegovački milijarder Petar Ćorluka uveo je “obiteljski ustav”: Ne želi da Violeta ikada bude prodana

Petar Ćorluka želi da Violeta ostane u obitelji i nakon što upravljanje preuzmu buduće generacije. U intervjuu za slovensko Delo, osnivač tvrtke iz...

U FBiH u rujnu prosječna neto plaća 1.741 KM, bruto plaća 2.716 KM

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za rujan 2026. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.741 KM i nominalno je viša za...

Znate li koliko muškaraca radi u mostarskoj bolnici? SKB Mostar objavio brojku i uputio im zahvalu

Povodom Međunarodnog dana muškaraca, iz Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar uputili su čestitku i zahvalu svojim muškim djelatnicima na predanom radu i doprinosu...

Tragedija u BiH: Poginuo mladi policajac

Policajac iz Bijeljine D.E. (24) poginuo je u prometnoj nesreći koja se dogodila sinoć, 19. studenog, oko 1:30 sati na glavnoj cesti Bijeljina...

Slični članci

U Mostaru održan peti međunarodni radiološki simpozij u Mostaru; Nove tehnologije u radiološkoj dijagnostici

Udruženje/Udruga radiologa u Federaciji Bosne i Hercegovine, Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u...

Razbijen narko-lanac : Pronađeno više od 101 kilograma marihuane, pištolj i pumperica, uhićeni muškarac i žena

Zagrebačka je policija u Graberju Ivanićkom pronašla više od 101 kilograma marihuane...

Dodik nakon izbora sina za mandatara: “Igor je moj ponos i moja pobjeda”

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik oglasio se povodom izbora svog sina...

Brže od Mostara do Makarske rivijere i autoceste A1: U BiH se već gradi, a 2027. počinju radovi kod Zagvozda

Izgradnja nove cestovne trase koja će bolje nego ikad prije povezati Hercegovinu...