Dan nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini sve su jasniji obrisi nove političke scene. Ulazak Darijane Filipović iz HDZ-a BiH u Predsjedništvo BiH kao hrvatske članice, kao i novi odnos snaga među strankama, otvaraju pitanja budućih koalicija i stabilnosti vlasti.
Rezultati izbora potvrdili su snažnu poziciju najvećih nacionalnih stranaka, dok se Stranka za BiH nameće kao jedan od važnih čimbenika u pregovorima o formiranju vlasti.
O posljedicama izbornih rezultata, mogućim koalicijama i budućem odnosu političkih snaga u Bosni i Hercegovini u emisiji Otvoreno analizirali su Predrag Kožul, zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH, i Domagoj Knežević iz Hrvatskog instituta za povijest.
Razgovor iz emisije „Otvoreno“ prenosimo u cijelosti.
Kožul: Birači su prepoznali našu politiku
Predrag Kožul ocijenio je da je povratak hrvatskog člana u Predsjedništvo BiH najvažniji dio izborne pobjede HDZ-a BiH.
„To je najznačajniji trenutak jučerašnjih izbora, odnosno najvažniji dio naše ukupne pobjede. Vratili smo legitimitet u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jer je hrvatski član Predsjedništva izabran većinski hrvatskim glasovima“, rekao je zastupnik HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Istaknuo je i rezultat stranke na ostalim razinama vlasti te spremnost za nastavak izbornog procesa kroz izbore za domove naroda.
„Na razini županijskih skupština ostvarili smo značajan napredak, dok smo na razini zastupničkih domova zadržali rezultat od prije četiri godine. Spremni smo i za drugi izborni korak, odnosno izbore za domove naroda“, naveo je.
Govoreći o razlozima izbornog rezultata, ustvrdio je da su birači prepoznali politiku koju je HDZ BiH vodio tijekom protekle četiri godine.
„U vrlo teškim i složenim okolnostima te ozbiljnoj političkoj krizi koja je kulminirala pred izbore vodili smo konstruktivnu i dobru politiku. Mislim da su je birači prepoznali. Posebno je značajno što smo rezultat poboljšali i u novim okolnostima, uz modernizaciju izbornog procesa i primjenu novih izbornih tehnologija“, kazao je.
Efendić: Rano je govoriti o koalicijama
Semir Efendić ocijenio je da je protekli mandat obilježila blokada vlasti, posebno na državnoj i entitetskoj razini, te izrazio nadu da će izborni rezultat omogućiti učinkovitije funkcioniranje institucija.
„Imali smo četiri godine prilično blokiranu vlast u Bosni i Hercegovini, posebno na razini države i entiteta. Nadam se da će rezultati izbora doprinijeti tome da se vlast odblokira i počne raditi. Bilo je veliko obećanje da ćemo napredovati na europskom putu, ali došlo je do velikog zastoja i približavanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji prilično je usporeno“, rekao je predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić.
Govoreći o izboru hrvatskog člana Predsjedništva, Efendić smatra da aktualni rezultat pokazuje kako politička zastupljenost ovisi i o trenutačnom odnosu snaga među strankama, a istaknuo je i snažan rast Stranke za BiH.
„Situacija s izborom člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda pokazuje da nije nužno mijenjati izborni zakon, nego da je to odraz političkog stanja u određenom trenutku i podrške koju stranke imaju na izborima. Stranka za Bosnu i Hercegovinu ostvarila je rast veći od 100 posto, dok su ostale stranke uglavnom bilježile pad“, naveo je.
Na pitanje o mogućim koalicijama poručio je da je za takve odluke još rano te da bi proces formiranja vlasti trebale pokrenuti stranke koje su osvojile najviše glasova.
„Rano je sada govoriti o tome s kim ćemo koalirati. Mi jesmo ostvarili značajan rezultat, ali nismo pobjednici izbora i postoje stranke koje su osvojile više glasova. Demokratska politička kultura nalaže da oni koji su dobili najviše glasova pokrenu proces formiranja vlasti. Prošli mandat nije bio dobar primjer i greške koje su tada napravljene ne bi se trebale ponoviti“, apostrofirao je.
Knežević: Izborni zakon ključno pitanje
Domagoj Knežević protekli je mandat ocijenio neujednačenim, istaknuvši da je nakon dobrog početka uslijedilo razdoblje političkih prijepora i zastoja.
„Početak mandata protekle vlasti bio je vrlo dobar i prve dvije godine sustav je prilično dobro funkcionirao. Međutim, oko 2024. godine došlo je do napetosti između Banje Luke i Sarajeva, koje su dovele do blokade na državnoj razini“, rekao je Domagoj Knežević iz Hrvatskog instituta za povijest.
Za razliku od Efendića, Knežević smatra da je promjena izbornog zakona jedno od ključnih pitanja za buduće političke odnose u BiH, podsjećajući i na neuspjele pregovore u Neumu 2022. godine.
„Ne slažem se s tvrdnjom da izborni zakon ne treba mijenjati. Željko Komšić bio je simbol političkog nametanja predstavnika Hrvatima u Predsjedništvu BiH. Da je 2022. godine u Neumu bilo više političke volje za dogovor, danas bismo nakon ovih izbora govorili o bitno drukčijim temama. Tada je postojao i prijedlog koji su predstavnici Venecijanske komisije ocijenili valjanim i koji je trebao otkloniti različite oblike diskriminacije“, rekao je Knežević.
Govoreći o europskom putu Bosne i Hercegovine, istaknuo je ulogu Hrvatske u zagovaranju približavanja BiH Europskoj uniji.
„Bosna i Hercegovina na putu prema Europskoj uniji nije imala jačeg saveznika od Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Vlade Andrej Plenković i hrvatska diplomacija kontinuirano su pitanje napredovanja BiH na euroatlantskom putu stavljali na dnevni red najvažnijih međunarodnih institucija, posebno Europske unije“, kazao je. Zalijepljeni markdown
Hrvatsko pitanje i buduća suradnja
Knežević smatra da izbor Darijane Filipović pokazuje i određenu promjenu političkih okolnosti kada je riječ o položaju Hrvata u BiH.
„Mislim da je dio bošnjačke političke scene shvatio da dosadašnji pristup nije donio ono čemu su se nadali. Hrvati su se, unatoč brojnim pritiscima, održali, a promijenila se i politika Zagreba prema Bosni i Hercegovini. Sada treba gledati naprijed i vlast graditi na uključivanju legitimnih političkih predstavnika konstitutivnih naroda“, rekao je Knežević.
Kožul je poručio da HDZ BiH ostaje otvoren za suradnju i s hrvatskim strankama koje nisu bile dio njegova političkog bloka, posebno kada je riječ o zajedničkim strateškim interesima.
„Hrvatski narodni sabor institucija je koja okuplja hrvatske političke predstavnike. Unutar njega postoji stranačka demokracija, ali kada je riječ o zajedničkim strateškim interesima, otvoreni smo za suradnju i razgovore sa svim hrvatskim političkim strankama, neovisno o tome koliko smo se prije slagali ili razilazili. Ključno je da zajedničke strateške interese rješavamo zajedno“, poručio je Kožul.
Izborni zakon, Ustav i političko predstavljanje
Efendić se osvrnuo na izborni zakon, istaknuvši da ga je potrebno mijenjati kako bi se provele presude Europskog suda za ljudska prava i uklonila diskriminacija građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od triju konstitutivnih naroda.
„Bosna i Hercegovina dužna je promijeniti izborno zakonodavstvo jer je ono diskriminirajuće prema onima koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati i ne mogu biti birani u Predsjedništvo. Ta obveza postoji već dulje od desetljeća. Izborni zakon zato treba mijenjati, ali dio tih pitanja povezan je i s Ustavom“, rekao je Semir Efendić.
Govoreći o preglasavanju, kao primjer je naveo način na koji je formirana aktualna Vlada Federacije BiH.
„Aktualna Vlada Federacije BiH imenovana je tako da je 47 Bošnjaka bilo protiv, dok je oko 25 do 27 Bošnjaka glasalo zajedno s hrvatskim i nekoliko srpskih zastupnika. Dakle, i Bošnjaci su u jednoj važnoj odluci bili preglasani. U našem sustavu postoji mnogo takvih situacija koje izazivaju probleme“, kazao je Efendić.
Smatra da bi se u budućim ustavnim promjenama moglo razgovarati i o modelu Predsjedništva BiH.
„Kada imamo Predsjedništvo s tri člana, očekivano je da postoje ovakve primjedbe. Možda bi se kod izmjena Ustava i zakonodavstva trebalo razgovarati i o drukčijem modelu“, rekao je.
Efendić je naglasio da njegova stranka želi veći naglasak staviti na gospodarski razvoj i životni standard građana.
„Kroz cijelu kampanju zagovarali smo ekonomski razvoj, veće plaće, jeftinije stanove i bolji životni standard. To je osnova na kojoj ćemo razgovarati sa svima, uz poštovanje Ustava i zakona te nastavak europskog puta BiH“, istaknuo je.
Kompromis, konsenzus i europski put
Knežević smatra da bi rješavanje hrvatskog političkog pitanja moglo otvoriti prostor za stabilnije odnose i napredak BiH u idućem razdoblju.
„Ako se pronađe rješenje na tragu onoga o čemu se razgovaralo u Neumu, mislim da se hrvatsko političko pitanje vrlo brzo može skinuti s dnevnog reda i da stvari mogu krenuti naprijed. Naravno, tu je i treća strana, Banja Luka. Bez kompromisa, uvažavanja interesa i uključivosti, teško će Bosna i Hercegovina moći napredovati“, zaključio je.
Efendić očekuje da će se nakon izbora promijeniti odnos Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.
„Nadam se da će se odnos Hrvatske prema BiH promijeniti. Ovi su izbori pokazali da izborno zakonodavstvo ne mora biti ključna prepreka da kandidat poput Darijane Filipović bude izabran“, rekao je.
Podsjetio je i na položaj Bošnjaka u Hrvatskoj te poručio da bi Hrvatska mogla snažnije poduprijeti europski put BiH.
„Bilo bi dobro da Bošnjaci u Hrvatskoj imaju svoje mjesto u Saboru. Očekujem i da nova vlast u BiH više radi na europskom putu, gdje Hrvatska svakako može pomoći“, zaključio je.
Kožul očekuje da bi se u Predsjedništvo BiH mogao vratiti konsenzus kao temeljni model odlučivanja.
„Dobro se sjećam razdoblja kada je hrvatski član Predsjedništva dolazio iz HDZ-a BiH. Tada je Predsjedništvo radilo konsenzusom i smatram da bi to trebao biti model suradnje i nakon ovih izbora“, poručio je Kožul.
Istaknuo je da bi takav pristup mogao otvoriti prostor za rješavanje ključnih pitanja.
„Nadam se da će u prvi plan doći europski put i politička stabilnost, a to bi zatim trebalo donijeti i gospodarski razvoj, demografski napredak i druge koristi koje su Bosni i Hercegovini potrebne“, zaključio je.
