Rezultati oćih izbora u Bosni i Hercegovini objavljeni u ponedjeljak, dan nakon njihova održavanja, potvrdili su kako se uvjerljiva većina birača u toj zemlji odlučila dati povjerenje trima najvećim nacionalnim strankama dok SDP BiH sa svojim koalicijskim partnerima ima slabe izglede ostati na vlasti.
Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) na nedjeljnim je izborima pravo glasa iskoristilo oko milijun i 366 tisuća birača odnosno njih nešto više od 40 posto što je najniža izlaznost u svim izbornim ciklusima nakon okončanja rata.
Potvrđena je pobjeda Darijane Filipović, kandidatikinje HDZ-a BiH za članicu Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, Denisa Bećirovića iz SDP-a iz reda Bošnjaka te Željke Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika iz reda Srba.
Bećirović i Cvijanović izborili su novi mandat no oboje su dobili znatno manje glasova nego prije četiri godine. Bećirović je tako ostao bez oko 130 tisuća birača a za Cijanović je gladalo njih 50 tisuća manje nego 2022.
Filipović koja po prvi puta ulazi u Predsjedništvo BiH dobila je glasove nešto manje od 110 tisuća birača dok je Borjana Krišto kao kandidatkinja HDZ-a BiH 2022. imala potporu 180 tisuća birača.
U utrci za Zastupnički dom parlamenta BiH najviše glasova iz Federacije BiH dobili su kandidati Stranke demokratske akcije (SDA) za koje je glasao 31 posto birača. Slijedi SDP BiH s potporom od oko 15 posto a potom HDZ BiH sa svojim koalicijskim partnerima a potporom oko 13 posto biračkog tijela.
Blok predvođen HDZ-om 1990. također ulazi u parlament s potporom od oko 4,4 posto birača.
Najveće iznenađenje izbora je nagli rast popularnosti Stranke za BiH (SBiH) koju je 1996. utemeljio Haris Silajdžić. Ta je stranka nakon njegova povlačenja godinama bila na političkim marginama a sada je postala četvrtom po snazi u državnom parlamentu s potporom birača od oko 8,7 posto.
Ta stranka koju vodi Semir Efendić, ambiciozni načelnik sarajevske općine Novi Grad ne skriva želju da sudjeluje u novim koalicijama u partnerstvu sa SDA čiji je čelnik Bakir Izetbegović ranije iskazao spremnost da Efendiću prepusti poziciju predsjedatelja Vijeća ministara BiH pod uvjetom da se povuče iz utrke za Predsjedništvo BiH.
“Radije bih u vlast s onima koji su protekle četiri godine bili oporba”, kazao je u izboroj noći Efendić naznačivši kako računa na partnerstvo sa SDA.
Tko god bio dio vlasti na bošnjačkoj strani morat će koalirati sa Dodikovim SNSD-om jer ta stranka ulazi u parlament s potporom birača iz Republike Srpske većom od 40 posto.
Slijedi je Pokret sigurna Srpska (PSS) banjolučkog gradonačelnika Draška Stanivukovića s potporom od oko 15 posto te Srpska demokratska stranka (SDS) a oko 13 posto glasova.
Dodik je uz to što je pratktično osigurao ulazak u vlast na državnoj razini porazio oporbu i u izborima u entitetu jer će s partanerima očuvati koaliciju u Narodnoj skupštini RS a imat će i svog predsjednika entiteta.
SDA bi uz eventualno savezništvo sa SBiH mogla imati komotnu bošnjačku većinu u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH a tamo će im HDZ BiH biti neizbježni partner za uspostavu izvršne vlasti u tom entitetu.
SDA i HDZ BiH osigurali su većinu i u gotovo svim županijama u Federaciji BiH u kojima su većinsko stanovništvo Bošnjaci ili Hrvati.
SDA, HDZ BiH i SNSD tako će nakon ovog izbornog ciklusa imati vlast po vertikali u cijeloj državi a jedina iznimka je činjice da će Bošnjake u Predsjedništvu BiH predstavljati član SDP-a Bećirović.
No iz njegove stranke koja je do sada bila na vlasti u koaliciji sa Narodom i pravdom (NiP) i Našom strankom (NS) tvrde kako ništa nije gotovo.
Iako su NiP i NS loše prošli na izborima i izgubili dio mandata na svim razinama vlasti u SDP-u kalkuliraju s mogućim opstankom tog savezništva.
“Rano je za priču o koalicijama. Ozbiljne politike se tako ne vode. Kao i do sada, analizu i odluke o budućim koracima donosit će organi SDP-a”, izjavio je u ponedjeljak SDP-ov zastupnik u državnom parlamentu Saša Magazinović koji je dobio povjerenje birača za još jedan mandat.
