U prvih sedam mjeseci ove godine iz BiH je na strana tržišta izvezeno piletine u vrijednosti od približno 16,5 milijuna maraka, dok je uvoz pilećeg mesa iznosio gotovo 23 milijuna maraka.
Izvoz piletine u Europsku uniju bio je blokiran četiri mjeseca nakon pojave ptičje gripe na farmi rasplodnih jaja u Petrovu, gdje je početkom ožujka eutanazirano više od 60.000 koka.
Iako sama zaraza nije značajnije utjecala na proizvodnju na drugim peradarskim farmama, posljedice četveromjesečne blokade izvoza itekako su se osjetile. Izvoz piletine u prvih sedam mjeseci ove godine manji je za oko 5,5 milijuna maraka u odnosu na isti period prošle godine.
Mevludin Kahvedžić, predsjednik Udruženja peradara FBiH, kaže da su klaonice morale snositi dodatne troškove zbog zaliha mesa.
„Tri klaonice koje participiraju na ovoj teritoriji su negdje oko 5.000 tona smrznutog mesa koje je na lageru i naravno da je to utjecalo da klaonice se snalaze i dobivaju dodatne troškove zamrzavanja, čuvanja i ostalo.“
Na farmama se, međutim, trenutno više osjete posljedice suše nego same blokade izvoza. Visoke temperature povećale su uginuća peradi i nametnule proizvođačima dodatne troškove.
„Uticalo na povećanje uginuća na peradarskim objektima. Ljudi se snalaze kako umiju i znaju, improviziraju, ubacuju sača, dodatne, ali to su sve dodatni troškovi na peradarskim objektima.“
Osman Spahić iz Gračanice već dvije decenije bavi se uzgojem peradi. Na njegovoj farmi godišnje se proizvede oko 100 tona pilećeg mesa. U posljednjih nekoliko mjeseci uložio je oko 20.000 maraka u modernizaciju, ali proizvodnju ne može povećati.
„Uzeo sam opremu za hranjenje, silos, opremu automatsku. Dosad je bio onaj lanac, pa sam ručno hranio. Ovo sad samo se hrani. Olakšao sam sebi i ženi svojoj. Ne mogu sad proširiti, da imam bolju zaradu onda bih digao kredit i napravio bih još jedan objekt.“
Predstavnici peradara ne očekuju veće promjene cijene piletine do kraja godine, ali poskupljenje od 10 do 15 posto naredne godine smatraju gotovo izvjesnim, prije svega zbog očekivanog rasta cijena stočne hrane nakon suše.
Otvoreno ostaje i pitanje naknade štete domaćim peradarima u slučaju zaraze, oko kojeg se proizvođači i vlasti u BiH godinama ne uspijevaju dogovoriti.
Dodatni problem predstavlja i uvoz. Domaći proizvođači uglavnom izvoze kvalitetnije dijelove mesa, dok se na domaće tržište uvozi smrznuto meso koje se koristi za preradu, ali i dio proizvoda koji se potom pojavljuje na policama trgovina, piše BHRT.
