U Hrvatskoj u ovom trenutku zdravlje narušavaju čak tri zimske infekcije. Naime, koroni i gripi ove se zime pridružila i bakterijska streptokokna infekcija koja zadnjih petnaestak godina nije bila u jačem naletu, a tijekom pandemijskih godina nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj jer nije bilo oboljelih od invazivne streptokokne infekcije.
No, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), od početka rujna prošle godine do sredine siječnja zabilježena su 3502 oboljela od streptokokne angine i 965 od šarlaha, a od invazivnih streptokoknih bolesti, koje podrazumijevaju sepsu i meningitis, oboljelo je čak 12 osoba, od kojih su četiri umrle i te se brojke iz dana u dan povećavaju.
U HZJZ-u kažu da među umrlima nema djece, odnosno svi su bili u dobi od tridesetak do 65 godina. Nakon što je korona popustila stručnjaci su očekivali da će porasti broj oboljelih od nekih drugih virusnih i bakterijskih bolesti, i to se upravo događa.
Potvrđuje to i infektolog prof. dr. Marko Kutleša iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u kojoj već neko vrijeme vlada opsadno stanje, posebice na hitnom prijemu.
“U ovoj sezoni imamo puno više invazivnih streptokoknih infekcija ne samo u odnosu na pandemijske godine kad se to očekivalo zbog uvedenih epidemioloških mjera, odnosno jače osobne zaštite, nego i u odnosu na vrijeme prije korone. Nerijetko svjedočimo i teškom obliku streptokokne infekcije, a onda i septičnim stanjima, upalama pluća i bakterijskom meningitisu. Naprosto, puno je više invazivnog oblika te infekcije”, naglašava prof. dr. Kutleša. Dodaje da su to već prije zabilježili Britanci i Amerikanci, a onda se zaraza značajno proširila i među odraslima i djecom i u Hrvatskoj.
“Istina, kod većine je bolest ipak blaža i manifestira se kao streptokokna angina ili šarlah, ali ima i teških oblika. Još ne znamo zašto je došlo do ove eksplozije infekcije, ali vjerojatno je zaštita u vrijeme pandemije covida-19 jedan od ‘krivaca‘. No, moguće je da je došlo i do promjena u samoj bakteriji, što je manje vjerojatno, ali moguće. Naime, kada dođe do nekog ‘iskakanja‘ iz uobičajenog tijeka i broja infekcija, uvijek je stvar ili u bakteriji ili u domaćinu, ali potrebno je još proučavanja da saznamo što je bio okidač”, objašnjava prof. dr. Kutleša.
Napominje kako je apsolutno jasno da u ovom trenutku imamo epidemiju streptokoka, a tome treba dodati i gripu te pandemiju covida-19 koji je, srećom, zasad manje snažan.
“Imamo puno hospitalizacija. Štoviše, u zadnjih mjesec i pol imali smo petnaestak slučajeva invazivnih streptokoknih infekcija i sve su to bila životno ugrožavajuća stanja. Nema mjesta panici, ali oprez je nužan”, poručuje prof. dr. Kutleša.
I u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj u ovo vrijeme respiratornih infekcija gužve su svakodnevne.
“Uz sve ostale respiratorne infekcije, bilježimo i streptokokne. Dosad su to najčešće bile angine i šarlah, i to u većem broju nego inače u ovo doba godine. No, većina djece ipak se liječila kod kuće. Ipak, imali smo dva slučaja invazivnog streptokoka s teškom upalom pluća pa su ta djeca morala biti na bolničkom liječenju. Srećom, sve je dobro završilo”, kaže ravnatelj prof. dr. Goran Roić.
Podsjeća da je streptokok A bakterija koja se ponekad pojavi u grlu ili na koži, ali uglavnom izaziva blage oblike bolesti poput grlobolje i šarlaha. No, kad bakterija uđe dublje u tijelo, pluća ili krvotok, može izazvati teške upale pluća i sepsu, a to ponekad može biti smrtonosno. S obzirom na veći broj zaraženih streptokokom, nije čudno što ovih dana u mikrobiološkim laboratorijima vlada poveća gužva. Dnevno se testira i do stotinjak pacijenta, najviše djece.
