Bosna i Hercegovina ponovo je nazadovala u ovogodišnjem istraživanju Indeksa percepcije korupcije (Corruption Perception Index – ) koji objavljuje Transparency International (TI) i zauzima uvjerljivo najniže mjesto u regiji i treće najgore mjesto u Europi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji. Samo su Rusija i Ukrajina ostvarile gori rezultat od BiH, koja sa ocjenom 34 na ljestvici od 0 do 100, spada u red zemalja u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava. Dok brojne zemlje regije idu naprijed, BiH je od 2012. godine nazadovala čak 8 indeksnih poena i zajedno sa Turskom u ovogodišnjem globalnom izvještaju TI izdvojena je kao primjer najvećeg pada u odnosu na 2012. godinu u regiji Istočne Europe i Središnje Azije.
BiH bilježi najgori trend od svih država okruženja što najbolje pokazuje primjer Kosova, koje je od 2012. sa ocjene 34 do 2022. napredovalo na 41 indeksni poen, dok je BiH za istih deset godina sa 45 nazadovala na 34 boda. U ključnim nalazima za regiju Istočne Europe i Središnje Azije, navedeno je da zemlje Zapadnog Balkana ne mogu suzbiti organizirani kriminal zbog pogoršanja vladavine prava i zarobljenog pravosuđa.
Posebno je naglašeno da je BiH na povijesnom dnu, a da etničke podjele ometaju demokratske institucije potrebne za borbu protiv korupcije, što se posebno vidjelo u Tužiteljstvu BiH, za koje se navodi da postoje ozbiljne sumnje u njegovu sposobnost da procesuira korupciju, a da je imenovanje novog glavnog tužitelja BiH prošlo u veoma manjkavoj proceduri u kojoj su tri od četiri prvobitna kandidata ili odustala ili su eliminirana. Brojni korupcijski skandali, ostavke i sam način izbora glavnog tužitelja su ozbiljno doveli u pitanje Tužiteljstvo BiH, navedeno je u regionalnom priopćenju.
Zbog ovakvog stanja u pravosuđu godinama nije procesuirano niz važnih slučajeva organiziranog kriminala i korupcije uključujući i one u kojima su sudjelovali visoki dužnosnici. Samo jedan od posljednjih primjera je suđenje odgovornima za kriminal u Bobar banci težak preko 100 milijuna KM koji je nakon dugogodišnje pravosudne farse završio oslobađanjem jedne od prvooptuženih u ovom predmetu, a sličan epilog imale su i brojne druge korupcijske afere.
Treba istaknuti i da je provođenje Općih izbora 2022. godine bilo praćeno nizom afera sa krađom glasova, trgovinom biračkim odborima i zlouporabe javnih resursa. Ovaj problem nije riješilo ni nametanje izmjena Izbornog zakona od strane Visokog predstavnika koji je svojim djelovanjem samo dodatno produbio političku krizu i nije riješio problem potpune blokade vlasti koja nastavlja da djeluje prvenstveno kao instrument političkih stranaka za jačanje kontrole nad svim procesima u državi.
