Tržište peleta u Bosni i Hercegovini suočava se s izazovima uslijed nedostatka sirovine za proizvodnju, što u pojedinim dijelovima zemlje dovodi do rastuće potražnje i skoka maloprodajnih cijena.
Cijena ovog energenta u Republici Srpskoj kreće se do 600 KM po toni, dok je u Federaciji BiH skuplja za oko 50 KM.
Predsjednik Asocijacije certificiranih proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović za Fenu kaže da problem ove godine predstavlja deficit sirovine u šumarstvu.
- Zima je bila duža, pa se u šumu ušlo mjesec do dva kasnije nego obično. Postoje i objektivni problemi u šumarstvu na koje ne možemo uticati. Znajući za ove okolnosti, još u travnju smo apelirali na stanovništvo da blagovremeno nabavi pelet. Većina građana nas je poslušala, ali jedan dio još uvijek nije nabavio ogrjev – naveo je Ivanović.
Najveći pritisak na tržištu trenutno je zabilježen u urbanim centrima: Sarajevu, Mostaru i Tuzli, gdje pojedini trgovci koriste povećanu potražnju i podižu maloprodajne cijene, koje u pojedinačnim slučajevima dostižu i do 900 KM.
Ivanović naglašava da iza ovog poskupljenja ne stoje proizvođači, već preprodavči.
Ona najavljuje da će uskoro biti održan sastanak na kojem će razmatrati opcije za prevazilaženje krize snabdijevanja, ističući da visoke cijene dugoročno štete samoj industriji.
- Poskupljenje nikako ne ide u prilog proizvođačima. Poučeni smo negativnim iskustvom iz 2022. godine, kada je nagli skok cijena doveo do poremećaja od kojih se sektor oporavljao naredne dvije godine – upozorio je Ivanović.
I pored pritisaka na tržištu sirovina, u pojedinim poduzećima ističu da cijene drže stabilnim. Iz kompanije “Karać“ iz Laktaša navode da cijena peleta kod njih iznosi 594 KM za pakovanje od 900 kilograma, te da se cjenovnik nije mijenjao još od siječnja prošle godine.
Tržište peleta u BiH tijekom 2022. godine potresla je nezabilježena kriza uzrokovana globalnom energetskim poremećajima, kada je tona ovog energenta dostizala i do 1.000 KM. Zbog naglog skoka cijena i trke za izvozom na europsko tržište, Vijeće ministara BiH reagiralo je privremenom zabranom izvoza peleta, dok su entitetske vlade ograničile njegovu cijenu na 561,60 KM po toni.
Mjera zabrane izvoza kratkoročno je zaštitila domaće potrošače, ali je proizvođačima stvorila dugoročne probleme uslijed gubitka inostranih kupaca i stvaranja velikih zaliha.
Kada su zabrane ukinute, europski partneri su već pronašli druge dobavljače, zbog čega se domaći drvoprerađivački sektor od ovih potresa oporavljao naredne dvije godine.
