Neuspjeli ruski napad dronom na njemačku zračnu luku dio je opasnog obrasca eskalacije koji bi mogao dovesti do otvorenog sukoba s NATO-om, želio to Kremlj ili ne, upozoravaju američki stručnjaci i dužnosnici New York Timesa.
Njemački dužnosnici u utorak su optužili Rusiju da stoji iza napada na ukrajinske teretne zrakoplove u zračnoj luci Leipzig početkom kolovoza. Tada je jedan dron s eksplozivom pogodio ukrajinski Antonov na pisti, dok je drugi, čini se, pogodio avion koji je bio u procesu polijetanja. U oba slučaja eksploziv nije detonirao.
Da je napad bio uspješan, mogao je nekoga ubiti i uzrokovati nepredvidive posljedice.
Napad u Leipzigu bio je najdramatičniji u nizu sličnih incidenata. To uključuje neuspjeli pokušaj postavljanja zapaljive naprave na DHL-ov avion, eksplozije na željezničkim tračnicama u Poljskoj i paljenje skladišta i trgovačkih centara diljem Europe.
Ti napadi dio su napora ruskog predsjednika Vladimira Putina da proširi rat na Zapad, piše NYT. Novo je da su takvi napadi postali češći i intenzivniji posljednjih mjeseci, prema izvorima iz zapadnih obavještajnih službi.
Američki analitičari smatraju da jedan od razloga za intenziviranje napada leži u Putinovoj frustraciji situacijom na bojištu u Ukrajini. Ruske snage sporo napreduju, dok su gubici veliki, a rusko gospodarstvo trpi sve veće posljedice ukrajinskih napada na rafinerije nafte i logističke centre.
Po Putinovom viđenju situacije, Rusija nije samo u ratu s Ukrajinom. Prema američkim analitičarima, on se bori protiv onoga što naziva “kolektivnim Zapadom” – zemalja koje Ukrajini šalju oružje, tehnologiju i obavještajne podatke.
Putin je ovog tjedna nazvao Zapad “psima imperijalizma” i zaprijetio da će ruski neprijatelji dobiti ono što zaslužuju.
-Ako nas netko pokuša ugristi, mogao bi dobiti udarac u zube – rekao je Putin.
Ako bi netko bio ozlijeđen u jednom od ovih napada, NATO bi se suočio s potpuno drugačijom dilemom, upozorio je Julian Smith, bivši američki veleposlanik pri NATO-u.
-Ne mislim da žele treći svjetski rat, ali moraju svima pokazati da nije vrijeme da se s njima petljaju – rekao je Piotr Krawczyk, bivši ravnatelj poljske vanjske obavještajne službe.
Članice NATO-a mogu učiniti relativno malo kako bi kaznile Rusiju za sabotažu, osim nametanja sankcija i protjerivanja diplomata. Stoga odgovaraju jačanjem obavještajne podrške Ukrajini, kibernetičkim napadima i naporima da se potkopaju ruski interesi u drugim dijelovima svijeta.
U kolovozu je njemačka vlada donijela nacrt zakona koji bi omogućio obavještajnim službama organiziranje sabotaža i kibernetičkih napada.
Istovremeno, Njemačka je podijeljena i kada je u pitanju njezin stav prema Rusiji i pomoć Ukrajini. Prema novoj anketi ARD-a, 56 posto Nijemaca Rusiju vidi kao veliku ili vrlo veliku prijetnju svojoj zemlji.
59 posto ispitanika u bivšoj Zapadnoj Njemačkoj dijeli ovo mišljenje, dok se 42 posto ispitanika slaže s ovim stavom na području bivšeg DDR-a.
