Aplikacije za nadzor brzine i zakon: Kada policija ima pravo pretražiti vaš telefon?

radar
Foto: MUP
Podjeli

Vozačima u Njemačkoj prijeti novčana kazna i jedan bod u Flensburgu ako tijekom vožnje koriste aplikacije koje upozoravaju na radare i nadzorne kamere. No, što se događa kada policija tijekom prometne kontrole zatraži vozačev mobitel? Policija ga u određenim okolnostima može provjeriti, a u slučaju osnovane sumnje telefon može biti i privremeno oduzet radi osiguranja dokaza.

Aplikacije za upozoravanje na radare zabranjene su tijekom vožnje
Dovoljna je samo sekunda nepažnje. Vozač mirno putuje seoskom cestom, razgovara sa suputnikom ili pjeva uz omiljenu pjesmu, a onda odjednom ugleda bljesak radara. Slijedi neugodno iznenađenje, pogled na brzinomjer i spoznaja da je brzina bila veća od dopuštene.

Upravo kako bi izbjegli takve situacije, neki vozači koriste aplikacije koje ih upozoravaju na radare i kamere za nadzor brzine. Međutim, njihova uporaba tijekom vožnje u Njemačkoj je zabranjena.

Njemački autoklub ADAC poziva se na članak 23. stavak 1c Zakona o cestovnom prometu (StVO), prema kojem vozač ne smije koristiti niti imati u pripravnom stanju tehnički uređaj čija je svrha prikazivanje ili ometanje mjera nadzora prometa. To se posebno odnosi na uređaje koji upozoravaju na mjerenje brzine.

Zabrana se odnosi i na aplikacije na pametnim telefonima i navigacijskim uređajima.

Nije važno koristi li aplikaciju vozač ili suputnik
Poseban oprez potreban je i kada se aplikacija nalazi na telefonu suputnika. Prema navodima ADAC-a, ni suputnik ne smije tijekom vožnje koristiti aplikaciju kako bi vozača upozoravao na radarske kontrole.

S druge strane, opće prometne informacije koje se emitiraju putem radija nisu zabranjene. Razlog je jednostavan – radijske informacije nisu automatski povezane s trenutačnim položajem vozila i konkretnom nadzornom kamerom.

Kod aplikacija na pametnim telefonima situacija je drukčija. Ako aplikacija radi u pozadini ili automatski šalje upozorenja, i to može predstavljati problem. Vozači bi zato trebali aplikaciju potpuno isključiti, a ne samo ostaviti je otvorenu u pozadini, prenosi Fenix.

Kada policija smije provjeravati mobitel?
Sama činjenica da je aplikacija za upozoravanje na radare instalirana na telefonu ne znači automatski da policija smije pregledavati cijeli uređaj.

Ključno pitanje je postoji li konkretna sumnja da je aplikacija tijekom vožnje bila aktivna.

Stručnjak za prometno pravo Uwe Lenhart navodi da početna sumnja može postojati, primjerice, ako policijski službenici primijete da je vozač neposredno prije radarske kontrole naglo smanjio brzinu. Sumnja može biti još izraženija ako tijekom kontrole vide otvorenu aplikaciju na zaslonu mobitela.

U takvim okolnostima policija može poduzeti daljnje mjere radi utvrđivanja je li počinjen prekršaj.

Može li policija čak oduzeti mobitel?
U određenim slučajevima, da. Ako postoji osnovana sumnja da je mobitel korišten za nedopušteno upozoravanje na radarske kontrole, uređaj može biti osiguran kao mogući dokaz.

Međutim, to ne znači da policija tijekom svake prometne kontrole smije nasumično pregledavati sadržaj mobitela.

ADAC pritom upozorava na pitanje razmjernosti. Za razliku od posebnog uređaja za otkrivanje radara, pametni telefon ima brojne druge funkcije i najčešće se koristi za komunikaciju, navigaciju, fotografiranje i druge svakodnevne potrebe. Zbog toga je pitanje oduzimanja ili pretrage telefona pravno osjetljivo i ovisi o okolnostima konkretnog slučaja.

Prema mišljenju stručnjaka, u određenim situacijama kao moguća mjera može doći u obzir i brisanje aplikacije.

Što učiniti ako policija zatraži mobitel?
Ako policijski službenici zatraže da im vozač preda mobitel, važno je ostati miran i ne ulaziti u nepotrebnu raspravu.

Prema riječima prometnog odvjetnika Lenharta, vozač može odbiti predati telefon ako ne postoji prepoznatljiv razlog ili konkretna sumnja da je počinio prekršaj. Pitanje smije li policija ipak izvršiti pretragu ili osigurati uređaj ovisi o zakonskim uvjetima i okolnostima slučaja.

Vozač također nije dužan iznositi izjave kojima bi sam sebe teretio. Dužan je, međutim, dati podatke o svojoj osobi.

Najvažnije je stoga ne pokušavati na licu mjesta „dokazivati” svoju nevinost raspravom s policijom.

Kolika je kazna za korištenje aplikacije?
Vozač koji tijekom vožnje koristi aplikaciju za upozoravanje na radare čini prometni prekršaj.

Prema informacijama ADAC-a, kazna iznosi 75 eura, uz jedan bod u registru vozača u Flensburgu.

Važno je pritom razlikovati instalaciju aplikacije od njezina korištenja. Sama činjenica da je aplikacija instalirana na telefonu nije zabranjena. Problem nastaje kada se tijekom vožnje koristi ili je uređaj spreman za automatsko upozoravanje na mjere nadzora prometa.

U Rheinland-Pfalzu već rade i „mobilni” nadzornici mobitela
Vozači u Rheinland-Pfalzu suočavaju se i s novim oblikom nadzora. Od 2025. godine u toj saveznoj zemlji koriste se takozvani „Handy-Blitzeri”, odnosno sustavi koji mogu otkrivati vozače koji tijekom vožnje koriste mobitel.

Ipak, takav oblik nadzora još nije uveden na jedinstven način na području cijele Njemačke. Za to su, među ostalim, potrebni odgovarajući pravni temelji.

Karlsruhe prednjači po broju kamera
Koliko su nadzorne kamere postale prisutne na njemačkim cestama, pokazuje i primjer Karlsruhea.

Grad je 2025. godine bio na vrhu po prihodima od kazni povezanih s nadzorom brzine. Prema dostupnim podacima, Karlsruhe godišnje prikupi oko 13 milijuna eura od novčanih kazni za prekršaje zabilježene kamerama.

Grad je imao i vrlo velik broj stacionarnih uređaja za nadzor brzine – oko tri na svakih 10.000 osobnih automobila.

Za vozače je zato pravilo jednostavno: aplikaciju za upozoravanje na radare tijekom vožnje treba isključiti. U suprotnom, ono što je trebalo biti upozorenje na radar može završiti novčanom kaznom, bodom u Flensburgu, a u određenim okolnostima i policijskim osiguranjem mobitela kao mogućeg dokaza.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

VIDEO Priča Ljubušaka: ‘Počeo sam se kladiti s 11 godina, evo kako sa se riješio toga’

Katolički evangelizator iz Ljubuškog Josip Jelinić na društvenim mrežama podijelio je osobno svjedočanstvo o devet godina klađenja, koje je, kako kaže, započelo još...

Znate li koje je najčešće prezime u BiH? Nosi ga više od 21.000 stanovnika!

Prema novim podacima prezime Hodžić je najviše zastupljeno u našoj zemlji, a nosi ga 21.097 osoba. Prema procjenama genealoške platforme Forebears, Bosna i...

Pregled ponude i cijena zemljišta u Hercegovini: Od Blidinja i Međugorja do Ljubuškog i Ravnog

Od planinskih padina Blidinja i okolice Ramskog jezera, preko vinograda u Brotnju i zaleđa uz granicu s Hrvatskom pa sve do parcela uz...

Traži se osoba za neobičan posao: Plaća je 2000 eura za tjedan dana

Turistička zajednica u Finskoj nudi posao koji uključuje putovanje od otoka do otoka i istraživanje mirisa prirode za plaću od 2000 eura. Riječ...

Propala prodaja giganta, Hercegovac nije uplatio 88 milijuna KM

Bivši građevinski gigant Hidrogradnja Sarajevo ponovno je ponuđen na prodaju za 88 milijuna KM, nakon što poduzetnik Halid Čustović nije uplatio novac u...

Slični članci

Hajduk u fantastičnoj atmosferi bacio Ajax na koljena

Nakon 16 godina čekanja nogometaši Hajduka su odigrali prvu utakmicu grupne faze...

Poraz Borca u Ateni

Nogometaši Borca poraženi su večeras u Ateni od Panathinaikosa s 2:1, u...

Na Banovini pronađena još jedna grobnica iz Domovinskog rata

Nakon dugotrajnog i ustrajnog istraživanja šireg područja Banovine, uz koje se veže...

Ministar Adnan Habibija o novoj naredbi MUP-a USŽ: Zabrana brade uvedena je radi discipline, a ne ograničavanja vjerskih prava

Zabrana nošenja brade tijekom obavljanja policijske službe u Unsko-sanskoj županiji uvedena je...