Skandal s takozvanom “Cosfeldovom listom” posljednjih je dana dobio nove, sve veće razmjere.
Naime, 2024. godine Središnja imigracijska uprava (ZAB) u Kosfeldu ponudila je gradu Kölnu pomoć u dobivanju zamjenskih dokumenata kako bi se 471 migrant podložan deportaciji mogao vratiti na Zapadni Balkan. Među njima je i Huso B., iz Bosne i Hercegovine, zbog kojeg je cijela afera i otkrivena, prenose Nezavisne.
Nakon što je grad odbio, otkriveno je da je 152 osobe s popisa navodno počinilo ukupno 568 kaznenih djela.
Kako je “Focus” prvi izvijestio, za jednog od njih se kaže da je maloljetnik koji je navodno sudjelovao u krvavoj pucnjavi u Kölnu početkom mjeseca.
Prema BILDI, zove se Elvis i ima 16 godina. Prema informacijama iz sigurnosnih krugova, sudjelovao je u uličnom sukobu u kölnskoj četvrti Mülheim početkom kolovoza.
Riječ je o maloljetniku kojeg su njemačke vlasti prethodno trebale vratiti u Bosnu i Hercegovinu, ali deportacija nije provedena.
Već poznat policiji
Prema informacijama koje prenosi FOCUS online, on je jedan od 471 državljanina zemalja Zapadnog Balkana koji se nalaze na na listi kao osobe obvezni napustiti Njemačku.
Podsjećamo, u jesen 2024. godine Središnji ured za strance u Kosfeldu (ZAB) ponudio je Uredu za strance u Kölnu pomoć u dobivanju zamjenskih putnih isprava kako bi se mogla pokrenuti deportacija tih osoba.
Među njima bio je i 16-godišnjak kojem je odobren privremeni boravak u Njemačkoj, ali je istovremeno imao obvezu napustiti zemlju. Ured za strance u Kölnu tada je, prema dostupnim informacijama, rekao da im pomoć nije potrebna.
Sudjelovao u krvavom sukobu u Kölnu
Slučaj je ponovno došao u središte medijske pozornosti nakon uličnog sukoba koji se dogodio u četvrti Mülheim početkom kolovoza. Prema informacijama, u sukobu je sudjelovao i 16-godišnji državljanin BiH. U incidentu su vatrenim oružjem ranjene dvije osobe iz romskih obitelji, dok su dva sudionika zadobila ubodne rane, prenose Nezavisne.
Neki od osumnjičenika povezani su s organiziranim kriminalom
Prema podacima kölnske policije, 14 osoba s Kosfeldovog popisa policija povezuje s organiziranim kriminalom. Dodatnih 37 odbijenih tražitelja azila navodno se pojavljuje u postupcima koji se odnose na kriminalne organizacije. Zbog svega toga, slučaj više nije samo pitanje administrativnih propusta u postupcima deportacije, već je prerastao u ozbiljno sigurnosno i političko pitanje.
