Od 1.169 do 2.278 KM iznosi su polugodišnjih prosjeka neto plaća u Bosni i Hercegovini u ovoj godini, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Koje djelatnosti imaju najniže prosječne plaće u BiH?
Tako je, prema njihovim podacima, na dnu tabele plaća onih koji rade u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) s iznosom od 1.169 KM.
Njihove plaće slijede one u građevinarstvu, koje su prema polugodišnjem prosjeku iznosile 1.305 KM. Plaće u trgovini na veliko i malo te u sektoru popravak motornih vozila i motocikala je 1.374 KM, a u prerađivačkoj industriji 1.387 KM.
Prema polugodišnjem prosjeku plaća, u poslovanju nekretnina isplaćeni neto iznos je 1.449 KM. Samo četiri marke više je u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova, prenose Nezavisne.
U oblasti administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti plaće su 1.458, a prijevoz i skladištenje 1.459 KM.
Za marku više iznosile su plaće u sektoru snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, kao i u sektoru umjetnost, zabava i rekreacija.
U sektoru obrazovanja polugodišnji prosjek bio je 1.672 KM, u ostalim uslužnim djelatnostima 1.704 KM, a u vađenju ruda i kamena 1.874 KM.
U kojim sektorima su plaće najveće?
U stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima plaća je bila 1.954 KM, a u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom polugodišnji prosjek bio je 2.063 KM.
Iznos polugodišnjeg prosjeka plaća u BiH u sektoru javne uprave i obrane; obavezno socijalno osiguranje bilo je 2.113 KM, a dvije marke više u djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite.
Najveći prosjek plaća bio je u sektoru financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, i to 2.222 KM, dok su najviše novca dobivali zaposleni u sektoru informacija i komunikacija – 2.278 KM.
Što podaci govore o tržištu rada u BiH?
Igor Gavran, ekonomista, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da bi medijalna plaća bila bolji pokazatelj stvarnog stanja i bolje oslikavala primanja većine zaposlenih, međutim, kako dodaje, i ovi podaci puno toga vrlo jasno pokazuju.
“Na primjer, pokazuju koliko su neistinite tvrdnje mnogih poslodavaca da nam je potreban uvoz radne snage jer ‘naši ljudi neće da rade’. Naime, kompanija s najvećom dobiti u BiH je u sektoru trgovine, a vidimo da tu enormnu dobit dobrim dijelom ostvaruje i eksploatacijom radnika jer su među najmanje plaćenim. Također, sektor u kojem su cijene najapsurdnije u BiH, nekretnine, ima relativno niske plaće, a sramotno niske plaće u oblasti građevinarstva pokazuju koliko su niski troškovi izgradnje tih nekretnina koje se potom prodaju za sulude iznose”, navodi Gavran.
On dodaje da su nerazmjerno viša primanja u oblasti javne uprave, gdje su uvjeti rada najbolji, a efikasnost vrlo često najniža.
Zašto su plaće najniže upravo u sektorima kojima nedostaje radnika?
Na naše pitanje zašto su plaće najniže upravo u ugostiteljstvu, građevinarstvu i trgovini, sektorima u kojima je potražnja za radnicima velika, Gavran ističe da je na to najbolje odgovoriti izvrtanjem pitanja.
“Potražnja za radnicima u ovim sektorima je velika baš zato što su plaće najniže. I zapošljavaju se strani radnici sve masovnije i pravi pritisak da se još više olakša njihov uvoz zato jer poslodavci u ovim sektorima ne žele adekvatno platiti rad svojih zaposlenih. Cijene u ugostiteljstvu, barem u Sarajevu, su bukvalno i bez pretjerivanja vrlo često približne ili iznad onih u Tokiju. A jesu li radnici plaćeni kao oni u Tokiju? Jesu li poreske stope ili zakupnine više nego u Japanu? Naravno da nisu”, kaže Gavran.
