Pravosudni i politički proces protiv bivšeg zapovjednika Glavnog stožera Vojske Republike Srpske (VRS), Ratka Mladića, jedan je od najznačajnijih postupaka u povijesti međunarodnog kaznenog prava.
Mladić je pravomoćno osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida nad Bošnjacima počinjenog u Srebrenici 1995. godine, zločina protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja tijekom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.
Prvostupanjsko vijeće osudilo ga je za genocid u Srebrenici, progon, istrebljivanje, ubojstvo, deportaciju, prisilno premještanje, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje pripadnika Ujedinjenih naroda za taoce. Istodobno je oslobođen optužbe za genocid u šest općina u Bosni i Hercegovini 1992. godine. Ta je presuda u bitnome potvrđena u žalbenom postupku 2021. godine.
Prije rata u Bosni i Hercegovini, Mladić je bio časnik Jugoslavenske narodne armije (JNA). Tijekom 1991. godine bio je zapovjednik 9. korpusa JNA sa sjedištem u Kninu, gdje je sudjelovao u srpskim ratnim operacijama u Hrvatskoj. U svibnju 1992. godine imenovan je zapovjednikom Glavnog stožera VRS-a, na čijem je čelu ostao tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
Njegovo djelovanje u Hrvatskoj kasnije je bilo predmet interesa i istraga, a Hrvatska je pružala pomoć Tužiteljstvu MKSJ-a putem svojih nadležnih tijela.
Optužnica, bijeg i uhićenje u Srbiji
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) sa sjedištem u Den Haagu osnovan je u svibnju 1993. godine, tijekom ratnih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Sud je utemeljen Rezolucijom 827 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda koja je donesena jednoglasno, s 15 glasova za, bez glasova protiv i suzdržanih.
Prva optužnica protiv Ratka Mladića podnesena je 24. srpnja 1995. godine, a potvrdio ju je sudac Claude Jorda 25. srpnja iste godine. Tom optužnicom Mladić je, među ostalim, bio optužen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Druga optužnica protiv Mladića podnesena je u studenome 1995. godine, a 16. studenoga potvrdio ju je sudac Fouad Riad. Optužnica se odnosila na zločine počinjene tijekom zauzimanja Srebrenice u srpnju 1995. godine, uključujući genocid nad Bošnjacima, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Mladić je nakon rata gotovo 16 godina bio u bijegu. Tijekom tog razdoblja boravio je na različitim lokacijama u Srbiji, izbjegavajući uhićenje i izručenje MKSJ-u. Njegovo skrivanje godinama je bilo predmet međunarodnog pritiska na vlasti u Srbiji zbog suradnje s Haškim tribunalom.
Prema službenim podacima MKSJ-a, Mladić je uhićen 26. svibnja 2011. godine u Srbiji, gotovo 16 godina nakon što je prvi put optužen. Uhićen je u selu Lazarevo, u blizini Zrenjanina, gdje je koristio identitet Milorad Komadić.
Nakon sudskog postupka pred nadležnim tijelima u Srbiji, tamošnje vlasti predale su Mladića MKSJ-u. U Haag je prebačen 31. svibnja 2011. godine i smješten u pritvorsku jedinicu Ujedinjenih naroda.
Pravosudni epilog: suci i presude
Prvostupanjski postupak protiv Mladića vođen je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a žalbeni postupak pred njegovim pravnim sljednikom, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove (MMKS).
Raspravno vijeće MKSJ-a 22. studenoga 2017. godine proglasilo je Ratka Mladića krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja i osudilo ga na doživotni zatvor. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, dok je oslobođen optužbe za genocid u šest općina u BiH 1992. godine.
Raspravnim vijećem predsjedao je nizozemski sudac Alphons Orie, a članovi vijeća bili su Bakone Justice Moloto iz Južne Afrike i Christoph Flügge iz Njemačke.
Pravomoćna presuda 8. lipnja 2021. godine
Žalbeno vijeće MMKS-a 8. lipnja 2021. godine potvrdilo je kaznu doživotnog zatvora. Vijećem je predsjedala zambijska sutkinja Prisca Matimba Nyambe, a članovi su bili Aminatta Lois Runeni N’Gum iz Gambije, Seymour Panton s Jamajke, Elizabeth Ibanda-Nahamya iz Ugande i Mustapha El Baaj iz Maroka.
Žalbeno vijeće odbilo je žalbu obrane i potvrdilo osude za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, kao i kaznu doživotnog zatvora. Istodobno je potvrđena odluka da Mladić nije kriv za genocid u šest općina u BiH 1992. godine.
Dvoje sudaca, Aminatta Lois Runeni N’Gum i Seymour Panton, izdvojilo je mišljenje u vezi s odbijanjem žalbe Tužiteljstva, dok je sutkinja Prisca Matimba Nyambe izdvojila mišljenje u dijelu koji se odnosio na kaznu.
Presudom od 8. lipnja 2021. godine pravomoćno je okončan predmet protiv Ratka Mladića, koji je 27. kolovoza 2026. godine preminuo u Haagu u 84. godini, služeći kaznu doživotnog zatvora. Njegovom smrću završeno je jedno poglavlje, ali ne i rasprave o nasljeđu rata, odgovornosti za počinjene zločine i odnosu prema žrtvama, koje i danas duboko dijele društvo u BiH i regiji.
Reakcije na Mladićevu smrt, posebno u javnosti Republike Srpske i Srbije, pokazuju da je njegova uloga i u sadašnjosti BiH, nažalost, vrlo velika.
