Plan Vlade Republike Srpske je zadužiti se za još 6,4 milijarde maraka u sljedeće tri godine, a ekonomist Milenko Stanić upozorava da se otplata do sada stvorenih dugova već proteže do 2050. godine.
Objavljeni Okvirni proračunski dokument (DOB) Republike Srpske za razdoblje 2027.-2029. službeno je potvrdio najcrnje prognoze ekonomskih stručnjaka: vlada planira trogodišnji dug od 2,4 milijarde u 2027., te dvije milijarde u 2028. i 2029. Kada se ovom iznosu doda i tekuća 2026. godina, u kojoj je već planiran rekordni skok duga od preko 2,5 milijarde maraka, gospodarstvo Republike Srpske ulazi u neviđeni ciklus.
Ekonomist Milenko Stanić ukazuje na povijesne razmjere ovog financijskog sloma, naglašavajući da slabo gospodarstvo Republike Srpske ne može podnijeti takav teret.
Stanić podsjeća da se razmjeri trenutne krize najbolje mogu vidjeti analizom proračunskih okvira proteklih petnaest godina.
-Ako otprilike pogledamo proračune u prethodnom vremenskom razdoblju, do 2010. godine, imali smo dugove do 100 milijuna KM u godišnjem proračunu Republike Srpske. Zatim, do 2015. godine, imali smo dugove do 300-400 milijuna KM. Zaključno s 2020. godinom imali smo planirana i izvršena takva zaduženja, negdje od 700 do 950 milijuna KM. Da bi ove godine napravili pravi skok duga, koji je trenutno rekordan od preko dvije milijarde i 500 milijuna KM – kaže Stanić.
Napominje da ukupni unutarnji dug prema planu proračuna iznosi 2,6 milijardi, s tim da će vjerojatno biti veći s rebalansom.
-Sada dolaze planovi za to, u sljedeće tri godine već su u tijeku planovi za preko dvije milijarde KM godišnjeg duga. Ekonomska snaga Republike Srpske, tj. činjenica da Republika Srpska generira oko 5,3 milijarde na temelju izvornih poreznih prihoda ili da oko 40 posto duga sudjeluje u ukupnom proračunu, to je ogroman iznos i to je ozbiljan problem za slabu ekonomiju Srpske – upozorava Stanić.
Objasnio je da se situacija značajno pogoršava ako pogledamo cijenu duga.
-Kamatne stope koje su ove godine dosegnute u Londonu od 6,25 do 6,37 posto, a taj dug na američkom tržištu je preko 7 posto, to su kamatne stope koje nijedna europska zemlja nije platila, naravno, ali ni jedna zemlja iz okruženja, jugoistočne Europe, uključujući Federaciju Bosne i Hercegovine. Federacija se zadužila na Londonskoj burzi po kamatnoj stopi od 5 posto. Dakle, 5 i 5,5 posto su maksimalne kamatne stope po kojima se zadužuju susjedne zemlje, Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija. Prosječna kamatna stopa po kojoj se zadužuju zemlje Europske unije je do 3 posto – rekao je Stanić.
Objasnio je da je razina kamatnih stopa prilikom zaduživanja najbolji pokazatelj stanja javnih financija, bez obzira na informacije Vlade o boljem kreditnom rejtingu.
- To je jedna strana medalje, ali ta agencija radi plaćene poslove iz proračuna Republike Srpske, odnosno naručene poslove. Položaj je drugačiji od onog kod vjerovnika, onih koji daju novac. Vjerovnici su mjera povjerenja u javne financije Republike Srpske, a vidimo da je ta mjera na izuzetno niskoj razini i da kao odraz niskog povjerenja imamo maksimalne kamatne stope po kojima se jedna europska zemlja zadužuje – rekao je Stanić.
Po njegovim riječima, umjesto da novu zaradu i prinos od budućeg rada ulažemo u nova radna mjesta, investicije i infrastrukturu, ako to uopće postignemo, morat ćemo se usredotočiti na vraćanje dugova koje je napravila sadašnja vlada.
- Ako nema profita, bit će novih dugova. S takvim uvjetima, građanima Republike Srpske se jednostavno oduzima budućnost – navodi.
