Bosna i Hercegovina privodi kraju sveobuhvatni projekt LiDAR mapiranja svoje teritorije, koji bi institucijama prvi put trebao omogućiti da na jedinstvenoj, visokopreciznoj trodimenzionalnoj podlozi planiraju gradnju cesta, prate klizišta i poplavne rizike, evidentiraju bespravnu gradnju, upravljaju šumama i poljoprivrednim zemljištem, ali i unaprijede sigurnost zračnog prometa.
Snimanje teritorije je završeno, a projekt vrijedan oko 1,8 milijuna eura koji financira Europska unija, sada je u posljednjoj fazi, obradi, korekciji, kontroli kvaliteta i konačnom prihvaćanju ogromne količine prikupljenih prostornih podataka.
Krajnji ugovoreni rok za završetak svih aktivnosti je 22. rujna ove godine.
LiDAR, skraćenica od Light Detection and Ranging, omogućava veoma precizno snimanje terena iz zraka i stvaranje trodimenzionalnog prikaza prostora. Rezultat nisu samo klasične karte, nego veliki skupovi prostornih točaka iz kojih se izrađuju digitalni model terena koji prikazuje reljef, te digitalni model površine koji obuhvata i objekte na površini.
Takvi podaci mogu se integrirati u geografske informacijske sisteme i koristiti kao precizna osnova za gotovo sve aktivnosti koje zavise od toga da se zna što se nalazi na određenom prostoru, na kojoj visini i u kakvom međusobnom odnosu.
To znači da ista baza podataka može pomoći urbanistima pri određivanju gdje je moguće graditi, civilnoj zaštiti pri procjeni područja ugroženih klizištima i poplavama, šumarskom sektoru pri praćenju šuma, poljoprivredi pri upravljanju zemljištem, geodetskim institucijama u premjeru i katastru, a projektantima u planiranju cesta i druge infrastrukture.
Iz Delegacije Europske unije u BiH za Fenu navode da bi veća dostupnost kvalitetnih prostornih podataka trebala omogućiti donošenje kvalitetnijih odluka i politika u prostornom planiranju, prevenciji katastrofa, zaštiti okoliša i planiranju kapitalnih projekata, ali i pomoći BiH da se približi standardima Europske unije i ojača kapacitete za buduću provedbu europskog zakonodavstva.
Ministarstvo civilnih poslova BiH, koje koordinira realizaciju projekta, potvrdilo je za Fenu da je snimanje završeno na svih 44 planiranih blokova na području Bosne i Hercegovine.
- Prikupljeni geoprostorni podaci već su dostavljeni trima krajnjim korisnicima projekta – Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske i Odjeljenju za javni registar Brčko distrikta BiH – navode iz ministarstva.
Sada se sukcesivno provode obrada i usklađivanje novih podataka s postojećim prostornim bazama, kontrola kvaliteta te njihova konačna verifikacija i prihvaćanje. Ministarstvo zbog toga još nema jedinstven postotak završenosti svih tih faza, jer se posao odvija neposredno između izvođača i pojedinačnih krajnjih korisnika i nije u istoj fazi u svakoj instituciji.
- Iako je prema ranijim planovima najveći dio posla trebao biti završen tijekom 2025. godine, realizacija je produžena. Glavni razlog bili su vremenski uvjeti koji su otežavali snimanje iz zraka, ali i potreba za dodatnim vremenom za obradu, usklađivanje i kontrolu podataka – pojašnjavaju iz Ministarstva civilnih poslova.
Ministarstvo navodi da je osnovno snimanje završeno do kraja prošle godine, ali da je početkom 2026. bilo potrebno ponoviti pojedina snimanja kako bi se postigao zahtijevani kvaliteti. Delegacija EU je potom, na zahtjev izvođača, rok produžila do 22. rujna.
Ugovor za realizaciju projekta potpisan je u travnju 2023. godine i prvobitno je bio planiran na 18 mjeseci. Posao je povjeren poljskoj kompaniji MGGP Aero u konzorciju s kompanijom MGGP SA.
Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove navodi da je na području Federacije BiH završeno snimanje svih blokova predviđenih projektom.
- Novim snimanjem obuhvaćeno je približno 90 posto teritorije Federacije. Preostalih oko deset posto nije ponovo snimano jer FGU već raspolaže LiDAR podacima prikupljenim kroz projekte realizirane nakon katastrofalnih poplava 2014. godine. Time je izbjegnuto dupliranje posla i nepotrebno trošenje sredstava, dok je u konačnici cijela teritorija Federacije pokrivena LiDAR podacima – navode iz Uprave.
Jedan od problema tijekom projekta bilo je snimanje uz državnu granicu. Za pojedine blokove avion tijekom snimanja tehnički mora ulaziti u zračni prostor susjednih država, pa je bilo potrebno pribavljati odgovarajuće dozvole za prelete.
Federalnoj upravi već su dostavljeni izvorni i klasificirani oblaci točaka, digitalni modeli terena i površine, metapodaci te izvještaji o točnosti i kontroli kvaliteta.
- Podaci su pregledani, a za manji dio isporuka izvođač sada radi korekcije po primjedbama stručnog tima. Projektom je zahtijevana gustina od pet točaka po kvadratnom metru u ruralnim i deset u urbanim područjima, a dosadašnje kontrole potvrđuju da isporuke ispunjavaju tehničke zahtjeve, uz korekcije manjeg dijela podataka prije konačnog prihvaćanja – pojašnjavaju iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
I u Republici Srpskoj završeno je snimanje cjelokupne teritorije predviđene projektom.
Iz Republičke uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove za Fenu navode da se preostale aktivnosti ne odnose na nova snimanja, nego na korekcije i usuglašavanje dijela već prikupljenih podataka u koordinatnim sustavima ETRS i MGI.
- Izvođač je isporučio predviđene proizvode u ETRS sustavu, dok se očekuje potpuna isporuka u MGI sustavu, kao i ispravljene verzije pojedinih blokova za koje je tijekom kontrole utvrđeno da su potrebne korekcije. Za obradu podataka RUGIPP je osigurao potrebni softver i informatičku opremu, a zaposleni su prošli obuke za njihovu kontrolu i obradu – kazali su iz Republičke uprave.
Kada je riječ o Brčko distriktu, projektom je određeno da je za njegovo područje krajnji korisnik Odjeljenje za javni registar Brčko distrikta. Ministarstvo civilnih poslova navodi da su podaci za Distrikt već dostavljeni, dok će, prema projektnoj podjeli poslova, RUGIPP izvršiti njihovu kontrolu kvaliteta.
Podaci za Federaciju BiH, Republiku Srpsku i Brčko distrikt izrađuju se po metodologiji koja bi trebala omogućiti njihovu tehničku kompatibilnost i povezivanje preko administrativnih granica, što je posebno važno za projekte i analize koji ne završavaju na entitetskoj ili lokalnoj granici.
Kolika praktična vrijednost takvih podataka može biti vidi se i na primjeru Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH BHANSA-e.
BHANSA još nije dobila podatke iz ovoga projekta, jer nije jedan od tri krajnja korisnika kojima se podaci sada predaju na kontrolu i prihvaćanje. Očekuje, međutim, da bi joj nakon završetka tog procesa mogli biti dostupni tijekom 2027. godine.
Za kontrolore i stručnjake u zračnoj plovidbi precizniji model terena nije samo kvalitetnija karta.
- BHANSA planira podatke koristiti za procjenu utjecaja terena i prepreka u zaštićenim zonama procedura letenja na međunarodnim aerodromima, izradu i ažuriranje zrakoplovnih karata, procedura letenja i baza prepreka te za sigurnosne analize. Veća preciznost podataka može omogućiti i niže operativne minimume za slijetanje. Kada je visina terena i prepreka poznata s većom točnošću, u proračune nije potrebno ugrađivati jednako velike sigurnosne dodatke zbog nesigurnosti podataka – ističu iz BHANSA-e za Fenu.
U praksi bi to moglo značiti veću dostupnost aerodroma pri slabijoj vidljivosti i niskoj naoblaci, odnosno manje preusmjeravanja i otkazivanja letova. Precizniji podaci mogu pomoći i optimizaciji procedura i ruta, što može skratiti putanje aviona i smanjiti potrošnju goriva i emisije.
BHANSA je do sada za takve analize koristila kombinaciju javno dostupnih globalnih podataka, poput Copernicusa, i podataka koje joj je za područje Federacije ustupala Federalna uprava. Novi projekt trebao bi prvi put ponuditi jedinstvenu i konzistentnu podlogu za cijelo područje BiH, umjesto kombiniranja izvora različite starosti i preciznosti.
Jedno od još otvorenih pitanja jeste kada će svi ti podaci postati dostupni institucijama, kompanijama, istraživačima i građanima i pod kojim uvjetima.
Ministarstvo civilnih poslova navodi da će tek nakon završetka projekta i prihvaćanja posljednjeg bloka, planiranog do 22. rujna, početi aktivnosti na kadrovskim i tehničkim rješenjima za uspostavljanje najavljene e-usluge.
O režimu korištenja neće, međutim, odlučivati Ministarstvo, nego tri krajnja korisnika projekta u skladu sa svojim zakonima i pravilima. Ministarstvo podržava besplatnu dostupnost u mjeri u kojoj je to moguće, ali to ne znači da će svi proizvodi automatski biti besplatni za svakog korisnika.
FGU planira da nakon konačnog prihvaćanja podataka omogući njihov javni pregled putem Geoportala i GIS servisa, dok će se pristup i preuzimanje samih podataka odvijati prema već postojećim procedurama.
U Federaciji su naknade za korištenje geodetskih podataka utvrđene važećim zakonima, odlukama i tarifama Vlade FBiH, a ne posebno za ovaj projekt. Za institucije s kontinuiranom potrebom za podacima FGU već koristi sporazume o razmjeni putem mrežnih usluga i najavljuje da će isti model primjenjivati i na LiDAR proizvode, uz, kako navode, maksimalnu moguću dostupnost javnom sektoru, akademskoj zajednici i široj javnosti.
Sličan princip postoji i u Republici Srpskoj, gdje su izdavanje geodetskih podataka i eventualne naknade uređeni propisima.
Tako će tek nakon tehničkog završetka projekta biti potpuno jasno koliko će jedan od njegovih osnovnih ciljeva, povećanje dostupnosti preciznih prostornih podataka – biti vidljiv i korisnicima izvan geodetskih institucija.
Za lokalne zajednice potencijalna korist je posebno velika. Gradovi i općine za pojedinačne infrastrukturne, urbanističke ili projekte zaštite od prirodnih nepogoda više ne bi morali svaki put samostalno naručivati snimanja terena, nego bi mogli koristiti jedinstvenu podlogu izrađenu prema istim standardima.
Isto se odnosi na ministarstva prostornog uređenja, prometa, poljoprivrede, šumarstva i okoliša, civilnu zaštitu, javna poduzeća i druge institucije kojima su precizni prostorni podaci potrebni za planiranje.
Iz FGU-a slikovito objašnjavaju da najveća vrijednost projekta nije u milijardama prikupljenih prostornih tačaka samih po sebi, nego u mogućnosti da se odluke o tome gdje se smije graditi, kuda treba prolaziti cesta ili koja naselja treba zaštititi od poplava donose na osnovu mjerljivih podataka, a ne procjena.
Istovremeno, stvaranje kompatibilnih prostornih baza na cijelom području BiH trebalo bi pomoći zemlji u stvaranju uvjeta za primjenu europske INSPIRE direktive, čiji je cilj da prostorni podaci različitih institucija budu dostupni, međusobno povezivi i upotrebljivi preko administrativnih granica.
Ako projekt bude okončan prema sadašnjem planu, BiH bi do kraja rujna trebala imati završenu tehničku osnovu jednog od najobimnijih projekata prostornih podataka u zemlji.
