Europska unija imala je prošle godine 372.400 profesionalnih vatrogasaca, ali se kapaciteti država članica znatno razlikuju upravo u vrijeme kada klimatske promjene povećavaju rizik od požara i šire ga na dijelove Europe koji ranije nisu bili toliko izloženi, pokazuju podaci Eurostata.
Profesionalni vatrogasci činili su 0,18 posto ukupnog broja zaposlenih u EU u 2025. godini. Podaci obuhvaćaju i šumske vatrogasce, ali ne i dobrovoljne vatrogasce, a Eurostat ne navodi koliko je profesionalnih vatrogasaca posebno specijalizirano za borbu protiv šumskih požara.
Najviše profesionalnih vatrogasaca imala je Njemačka – 57.700, a slijede Francuska sa 47.700 i Italija sa 43.500.
Poljska je imala oko 40.000, a Španjolska 38.500 profesionalnih vatrogasaca. Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska zajedno su imale oko 187.400 vatrogasaca, odnosno nešto više od polovine ukupnog broja u EU.
Rumunija i Grčka imale su više od 20.000, dok su Portugal i Češka imali više od 16.000 profesionalnih vatrogasaca. Najmanji broj zabilježen je na Cipru i u Estoniji, gdje ih je bilo manje od 2.000.
Međutim, drukčija slika dobije se kada se broj vatrogasaca promatra u odnosu na ukupnu zaposlenost.
Grčka je sa 0,47 posto imala najveći udio profesionalnih vatrogasaca među zaposlenima, a odmah iza nje bila je Hrvatska sa 0,43 posto. Portugal je slijedio sa 0,33 posto, znatno iznad prosjeka EU od 0,18 posto.
Među najvećim europskim ekonomijama Italija je bila na prosjeku EU sa 0,18 posto, Španjolska je imala 0,17 posto, Francuska 0,16, a Njemačka 0,14 posto.
Europska komisija upozorava da se rizik od šumskih požara zbog klimatskih promjena više ne odnosi prvenstveno na mediteranske države, nego se sve više širi prema zemljama poput Češke, Njemačke i Švedske.
Europa je ujedno kontinent koji se najbrže zagrijava, a lipanj ove godine bio je najtopliji lipanj ikada zabilježen u zapadnoj Europi i drugi najtopliji na globalnom nivou, prema podacima programa Copernicus.
