Bosna i Hercegovina ulazi u sve dublju demografsku krizu. Broj rođenih kontinuirano pada, broj umrlih višestruko je veći od broja novorođenih, a iseljavanje dodatno prazni zemlju. Ono što se godinama nazivalo “bijelom kugom” danas je postalo jedan od najvećih društvenih i ekonomskih problema države. U samo tri godine zemlja je prirodnim putem izgubila gotovo 30.000 stanovnika, što odgovara broju stanovnika jednog grada poput Širokog Brijega. Škole ostaju bez učenika, broj prvašića se smanjuje, a troškovi života mladima sve više otežavaju odluku o braku i roditeljstvu. Posljedice su već vidljive u obrazovnom sustavu. U BiH je gotovo 7800 učenika manje, dok je 45 škola zatvoreno, piše Večernji list BiH.
Službeni podaci
Najnoviji službeni podaci pokazuju koliko je situacija ozbiljna. Tijekom 2025. u BiH je rođeno samo 24.105 djece, dva posto manje nego godinu prije. Istodobno je umrla 35.801 osoba, 0,58 posto više nego 2024. Prirodni prirast bio je -11.696 – što znači da je samo po osnovi razlike između rođenih i umrlih BiH tijekom jedne godine izgubila gotovo 12 tisuća stanovnika. Još je zabrinjavajući početak 2026. U prva tri mjeseca rođeno je 5551 dijete, dok je umrlo 9000 osoba. Prirodni pad iznosio je 3449 stanovnika. U odnosu na isto razdoblje 2025., broj rođenih jest nešto veći, ali je i dalje riječ o izrazito nepovoljnom omjeru – na približno šest rođenih dolazi deset umrlih.
Problem nije samo u tome što se rađa premalo djece. BiH istodobno ostaje bez velikog broja ljudi u radnoj i reproduktivnoj dobi. Procjena Svjetske banke pokazuje da je stanovništvo BiH 2025. godine palo na oko 3,14 milijuna, uz godišnju stopu pada od 0,8 posto. Za usporedbu, prema popisu iz 2013., BiH je imala 3,531.159 stanovnika. Različite metodologije procjene ne dopuštaju jednostavno izjednačavanje tih podataka, ali trend je nedvosmislen – zemlja se smanjuje. Demografski problem dodatno produbljuje iseljavanje. Službeni podaci o unutarnjim migracijama pokazuju da je tijekom 2024. prebivalište promijenilo 32.080 osoba. Od toga su se iz FBiH odselila 21.772 stanovnika, iz RS-a 9.664, a iz Distrikta Brčko 644. Riječ je o unutarnjim migracijama, odnosno promjenama prebivališta unutar BiH, pa te brojke ne predstavljaju ukupno iseljavanje u inozemstvo. One, međutim, pokazuju koliko je stanovništvo mobilno i koliko se ljudi seli iz jednog dijela zemlje u drugi.
Stvarni razmjeri
Širi problem iseljavanja još je teže izmjeriti jer BiH nema jedinstven registar građana koji su trajno napustili zemlju. UNFPA je ranije upozorila da službene statistike mogu podcijeniti stvarne razmjere emigracije. Prema procjenama temeljenim na tzv. zrcalnim statistikama, BiH je samo od 2013. do 2020. godine mogla izgubiti oko 200 tisuća stanovnika zbog iseljavanja. Istodobno je udio djece u stanovništvu padao, dok je udio starijih rastao. Posljedice demografskog sloma već se vide u svakodnevnom životu. Sve je manje djece u školama, zatvaraju se područne škole i vrtići, pojedina sela ostaju bez mladih obitelji, a raste pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav. Istodobno se smanjuje broj ljudi koji mogu raditi, plaćati doprinose i financirati javne usluge. Posebno je opasan začarani krug koji se stvara. Kada mladi odlaze, smanjuje se broj potencijalnih roditelja. Kada se rađa manje djece, za 20 ili 30 godina bit će još manje žena i muškaraca u reproduktivnoj dobi. Zato se demografski gubitak ne može zaustaviti samo jednokratnim pronatalitetnim mjerama. Novac i jednokratne naknade mogu pomoći obiteljima, ali nisu dovoljni ako mladi istodobno nemaju osjećaj ekonomske sigurnosti, mogućnost rješavanja stambenog pitanja, stabilan posao i povjerenje da svoju budućnost mogu graditi u vlastitoj zemlji. BiH zato više nema luksuz demografiju promatrati kao statističku temu. Svaka prazna školska klupa, zatvorena trgovina u selu i obitelj koja svoju budućnost planira izvan zemlje dio su iste priče. “Bijela kuga” nije prijetnja koja će se dogoditi nekada u budućnosti. Ona se već događa – iz godine u godinu, kroz tisuće više umrlih nego rođenih i kroz odlazak generacija koje bi trebale nositi budućnost zemlje.
