Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko bila je gošća Dnevnika RTV Herceg-Bosne, gdje je s urednikom i voditeljem Tihomirom Šutalom govorila o Rezolucija o osnaživanju političkoga položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini koja je usvojena u Hrvatskom saboru, hrvatskoj izbornoj jedinici, imenovanju novog visokog predstavnika, gubitku europskih sredstava te lobiranju Hrvata iz Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama.
Odgovarajući na pitanje o komentarima Rezolucije koju je usvojio Hrvatski sabor, a koju dio Bosne i Hercegovine (odnosno probošnjačka javnost sa sjedištem u Sarajevu) smatra miješanjem u unutarnje stvari, Zovko je kazala kako ta rezolucija objedinjuje sve što je HDZ posljednjih deset godina učinio za Hrvate u Bosni i Hercegovini, kako na vanjskopolitičkom planu tako i u samoj zemlji, te da iza toga stoje sve političke stranke u Saboru.
“Dobila je veliku potporu. Mislim da bespredmetno komentirati reakcije koje su, na moje veliko čuđenje, bile izuzetno neprimjerene”, rekla je Zovko, dodavši da dobro iščitavanje rezolucije pokazuje kako Republika Hrvatska i njezini zastupnici stoje iza prava Hrvata i potrebe da se što prije riješi Izborni zakon, kako bi se deblokirao europski put Bosne i Hercegovine.
Zovko je istaknula da Hrvati ne smiju biti demonizirani zbog svog doprinosa tome da Bosna i Hercegovina bude “konstruktivna zemlja tri konstitutivna naroda” koja želi ući u Europsku uniju, ali je u tome blokirana zbog nepravednih izmjena Izbornog zakona.
Na pitanje o najspornijem dijelu rezolucije iz gledišta političkog Sarajeva, odnosno postojanju hrvatske izborne jedinice unutar Bosne i Hercegovine, koju bošnjački političari osporavaju, Zovko je odgovorila da hrvatska izborna jedinica (ili izborna jedinica na hrvatskom jeziku) nije ništa neuobičajeno za samu Europsku uniju, navodeći primjer Belgije gdje postoji glasovanje za liste ovisno o jezičnoj pripadnosti birača.
“Mi znamo da bi to bilo najelegantnije rješenje. Ja ovo govorim iz osobnog promišljanja, kao i šef izbornih povjerenstava kada sam nadgledala izbore u ime Europske unije po čitavom svijetu”, rekla je Zovko, dodavši da je riječ o načinu na koji jedan konstitutivni narod, odnosno jedna kulturna ili jezična skupina, može u punini ostvariti svoju izbornu volju i biti siguran da će se ta volja uračunati u konačno prebrojavanje glasova i u formiranje vlasti.”
Zovko ne vidi razloga za reakcije koje, kako kaže, zapravo ne žele nikakvu argumentaciju o sustavnom kršenju prava i političkom nasilju nad hrvatskim narodom.
“Ta virtualna izborna jedinica jedini je način da bi se moglo spojiti to građansko i etničko i gdje bi se apsolutno moglo računati na to da će Hrvati moći ostvariti izbornu volju”, istaknula je Zovko.
Odgovarajući na tvrdnje nekih prosarajevskih krugova da Bosna i Hercegovina kao takva ne može ući u Europsku uniju te da je građanski koncept, odnosno načelo “jedan čovjek, jedan glas”, jedino rješenje, Zovko je to ocijenila apsolutno netočnim, pozivajući se na primjere federalnih država poput Njemačke i Belgije, gdje je kroz visok stupanj federalizma, pronađen model spajanja kulturnog i etničkog identiteta.
“Kad uzmete čak i Italiju, koja je riješila svoj problem s Južnim Tirolom jednom jedinom devolucijom, gdje je Južni Tirol dobio visok stupanj autonomije i ostvarivanja svojih kulturnih i jezičnih prava”, rekla je Zovko, spomenuvši i Francusku kao primjer duboko centralizirane države koja godinama ima problem s decentralizacijom, u kojoj je i sama bila veleposlanica.
Prema njezinim riječima, federalizam je jedini način funkcioniranja Europske unije, a upravo se zbog toga u EU-u i osnovao Odbor regija te fondovi kojima se pokušava ojačati regionalizam.
“Centralizam nikada u Europi nije mogao funkcionirati”, zaključila je Zovko na tu temu.
Na pitanje o mogućem kompromisu oko imenovanja novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, s obzirom na različite stavove SAD-a i Europske unije, Zovko je poručila da kompromis svakako može biti postignut, ali da bez SAD-a Ured visokog predstavnika ne može funkcionirati, što je, kako kaže, dobro poznato i u Europskoj uniji, gdje se već dugo smatra da je taj ured zastario i da bi ga trebalo izmjestiti iz Bosne i Hercegovine.
Na pitanje treba li ga potpuno zatvoriti, Zovko je odgovorila potvrdno, uz uvjet da Bosna i Hercegovina prijeđe u takozvanu briselsku fazu.
“Ali da bi prešla, mora dokazati da je apsolutno zrela”, rekla je Zovko, dodavši da se kao izvjestiteljica za IPA fondove i plan rasta, odnosno njegovu vanjskopolitičku dimenziju, te kao predstavnica Europskog parlamenta u Fondu za zapadni Balkan, boji da će Bosna i Hercegovina ponovno izgubiti dodatnih oko 400 milijuna eura.
Odgovarajući na pitanje tko su najveći krivci za taj gubitak, Zovko je odgovorila da su to oni koji u Vijeću ministara blokiraju zakone koji su trebali biti usvojeni.
“Oni koji nisu digli ruku za to da ti zakoni prođu svojim su građanima ustvari odnijeli tih 400 milijuna eura dodatnih koji su trebali biti korišteni za infrastrukturu, za puteve, za rasvjetu, za škole, za sve ono što je trebalo pomoći mladim ljudima koji se danas žele vratiti iz Europske unije”, istaknula je Zovko, ocijenivši da je patriotska retorika tih ljudi zapravo velika laž i obmana.
“Želja im je da ljude ostave u ‘tamnom vilajetu’, umjesto da im pruže sve ono što imaju u Europskoj uniji, da naprave jednu malu Europu ovdje”, dodala je Zovko.
Na pitanje o reakcijama koje je izazvalo lobiranje Hrvata iz Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama, Zovko je rekla da je, od samog dolaska u Europski parlament i kao potpredsjednica Europske pučke grupacije, zadužena za bliske kontakte s američkim Kongresom i partnerima te da radi na tome da se stajalište i problem Hrvata u Bosni i Hercegovini što više približi njima.
“Radim na tome da se nađe rješenje za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. To nije ništa loše”, rekla je Zovko.
Upitana pomaže li joj u tome Max Primorac, Zovko je odgovorila da je on izuzetno vezan za pronalazak mirnog rješenja jer potječe s ovih prostora te da to čini benevolentno kroz Heritage fondaciju, s obzirom na to da je Bosni i Hercegovini uvijek pomagao.
