Pčelari u Hercegbosanskoj županiji (HBŽ) ovogodišnju sezonu ocjenjuju jednom od lošijih posljednjih godina, a slabiji prinosi meda bilježe se na gotovo cijelom području Županije.
Nepovoljni uvjeti počeli su još u proljeće, kada su hladnoća i kiša usporile razvoj pčelinjih zajednica i onemogućile bolje iskorištavanje rane paše, nakon čega je uslijedila dugotrajna suša.
Hrvoje Križan iz Udruge pčelara „Li-Vrisak“ iz Livna kaže kako je, prema informacijama koje razmjenjuje s kolegama iz drugih dijelova HBŽ-a, sezona podbacila gotovo posvuda.
– Od Tomislavgrada i Šuice do Livna i okolnih mjesta rezultati su vrlo slabi. Nešto malo prinosa bilo je na Kupresu – kazao je Križan za Fenu.
Na pojedinim pčelinjacima vrcanje livadskog meda iznosilo je tek dva do tri kilograma po košnici, dok ni vrijesak zasad ne daje značajniji prinos. Suša je donijela i dodatne probleme, pa Križan kaže kako svakih nekoliko dana mora dopremati vodu u pčelinjake.
Slične probleme bilježe i pčelari na tomislavgradskom području, gdje su suša i visoke temperature dodatno smanjile pašu.
– Sezona je dobro krenula, ali je onda došla suša. Paše je sve manje i morat ćemo dodatno prihranjivati pčele – kazao je za Fenu Ante Ljubičić, tajnik Udruge pčelara „Duvanjski vrisak“.
Unatoč slabijim prinosima, cijena domaćeg meda zasad se uglavnom zadržava na oko 25 KM po kilogramu.
Križan kaže kako pčelari uglavnom nemaju poteškoća s prodajom, ali je ove godine veći problem nedostatak meda.
Ljubičić također ne očekuje značajnije povećanje cijene, među ostalim, i zbog slabije kupovne moći stanovništva.
Uz slabe prinose, pčelari upozoravaju i na troškove održavanja pčelinjih zajednica. Prema Križanovim riječima, prošlogodišnje federalne i županijske potpore zajedno su iznosile oko 20 KM po košnici, što smatra nedovoljnim u odnosu na troškove prihrane i održavanja.
Kako vremenske prilike iz godine u godinu postaju sve nepovoljnije za pčelare, Ljubičić smatra da će bez dodatne institucionalne potpore biti sve teže održati proizvodnju na sadašnjoj razini.
