Dok se vatrogasci širom Bosne i Hercegovine bore s velikim požarima, sve je očitiji problem nedostatka sistemskog odgovora na velike prirodne katastrofe. BiH godinama nema adekvatnu infrastrukturu za gašenje velikih požara, dok inicijative za nabavku kanadera i drugu protupožarnu opremu ostaju uglavnom bez konkretne realizacije.
Prema podacima iz priloga, od 2008. do 2024. godine u BiH je opožareno oko 600.000 hektara, što predstavlja približno 12 posto površine države. Stručnjaci upozoravaju da se o zaštiti šuma često ozbiljnije govori tek kada požari već izbiju.
Ideja o nabavci kanadera kroz regionalnu suradnju BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore postoji više od desetljeća. Projekt je bio podržan i usvojen na papiru, ali nikada nije zaživio. Dok su susjedne zemlje nabavljale protupožarne avione, BiH je ostala ovisna o njihovoj pomoći kada veliki požari izmaknu kontroli.
Poseban problem predstavljaju nepristupačni i minirani tereni. Na području Plješevice kod Bihaća, primjerice, požar je zahvatio teren koji je teško dostupan vatrogascima, a dio područja je miniran ili se sumnja na prisutnost mina. Zbog toga je, nakon odobrenja Predsjedništva BiH, u gašenje uključen i helikopter Oružanih snaga BiH.
Stručnjaci, međutim, upozoravaju da helikopteri nisu zamjena za protupožarne avione. „Našoj državi trebaju kanaderi, ali mislim da smo svjetlosnim godinama daleko od toga“, kazao je Adi Selman iz Karton revolucije, piše BHRT.
Dodatni problem je što se sistem godinama oslanja na improvizaciju, angažman vatrogasaca i pomoć iz susjedstva. Prema riječima stručnjaka iz Javnog poduzeća „Šume“ Tuzlanske županije, strategija o zaštiti šuma koju je Vijeće ministara BiH usvojilo još 2013. godine nikada nije u potpunosti provedena, dok se sredstva predviđena za protupožarnu infrastrukturu nerijetko preusmjeravaju.
