Primjena pravila 90/180 na profesionalne vozače iz zemalja Zapadnog Balkana ne može se promatrati samo kao pitanje boravka državljana trećih zemalja u schengenskom prostoru, već kao problem koji izravno utječe na promet, gospodarstvo, međunarodnu trgovinu i stabilnost lanaca opskrbe između regije i Europske unije.
Na to upozorava Logistički konzorcij Bosne i Hercegovine, kao i prometna udruženja iz regije, koji traže promjenu postojećeg režima i posebno rješenje za profesionalne vozače kojima bi zbog ograničenja boravka moglo biti onemogućeno nastaviti obavljati međunarodni prijevoz.
Kako ističu, cilj nije osporiti pravo EU da regulira ulazak i boravak građana trećih zemalja, već poštivati specifičnost profesionalnih vozača koji ulaze u zemlje EU radi obavljanja specifičnih prijevoznih operacija.
Profesionalni vozač nije turist, već sastavni dio međunarodnog lanca opskrbe.
Kada vozač ne može nastaviti raditi u schengenskom prostoru zbog dosegnutog ograničenja boravka, posljedice ne osjećaju samo prijevozničke tvrtke. Prenose se na proizvođače, izvoznike i uvoznike, špeditere, distributere i druge tvrtke koje ovise o pravovremenoj isporuci robe.
„Ako vozilo postoji, ali nema vozača koji može obaviti međunarodni prijevoz, stvarni prijevozni kapacitet postaje ograničen. To može dovesti do većih troškova prijevoza, duljih rokova isporuke i dodatnog pritiska na lance opskrbe. Gospodarstva zapadnog Balkana snažno su povezana s tržištem EU, a veliki dio regionalne trgovine ovisi o cestovnom prijevozu. Proizvodni sustavi koji funkcioniraju prema načelima „just-in-time“ i „just-in-sequence“ posebno su osjetljivi, gdje kašnjenja u isporuci mogu ugroziti cijeli proizvodni proces“, rekli su iz Konzorcija.
Dodaju da smanjena dostupnost profesionalnih vozača može značiti manji prijevozni kapacitet, veće logističke troškove, dulje rokove isporuke i potrebu za većim sigurnosnim zalihama, što u konačnici smanjuje konkurentnost tvrtki iz regije na europskom tržištu.
„Dodatni rizik je mogućnost da se dio transportnih kapaciteta i operacija preseli u tvrtke registrirane u državama članicama EU. To bi, osim na transportni sektor, moglo utjecati na zaposlenost, porezne prihode, investicije i ukupnu konkurentnost domaćeg gospodarstva“, rekli su iz Konzorcija.
Ističu da je jedna od ključnih poruka prijevoznika da se profesionalni vozač koji obavlja međunarodni cestovni prijevoz ne smije tretirati na isti način kao osoba koja ulazi u schengenski prostor radi turističkog ili privatnog boravka.
Njegovo kretanje izravno je povezano s prijevozom robe i funkcioniranjem međunarodne trgovine.
Iz Logističkog konzorcija BiH i udruženja prijevoznika regije naglašavaju da ovo nije samo pitanje zapadnog Balkana.
Transportne tvrtke iz Bosne i Hercegovine i regije svakodnevno povezuju dobavljače, proizvođače, distribucijske centre i tržišta Europske unije. Pouzdan transportni kapacitet stoga znači pravovremenu isporuku robe, stabilnije proizvodne procese i veću sigurnost europskih lanaca opskrbe.
Podsjetimo, Međunarodno udruženje prijevoznika objavilo je da danas, 10. kolovoza, istječe rok koji je Europskoj komisiji (EK) dan za izjavu nakon posljednjeg sastanka prijevoznika sa Zapadnog Balkana, a budući da EK nije dala nikakva konkretna rješenja, prijevoznici iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije organizirat će regionalni sastanak u utorak, 11. kolovoza.