Hrvatski istražitelji raspetljavaju kriminalnu mrežu koja je sofisticiranim računalnim napadom iz jedne hrvatske banke ukrala oko 250.000 eura. Novac je podizan s bankomata koji su prethodno bili opremljeni uređajima za hakiranje.
Još nije potpuno jasno je li se radilo o takozvanom napadu host spoofingom ili napadu black boxom, ali u svakom slučaju banka je izgubila gotovo četvrt milijuna eura. Sve se dogodilo početkom ožujka prošle godine, kada je banka prijavila nestali novac.
Do sada su bankomati u Hrvatskoj uglavnom bili meta lopova koji su koristili razne vrste eksploziva za provalu u njih.
Tijekom policijske istrage, istražitelji su u samom bankomatu pronašli elektronički uređaj spojen na njegove instalacije, dok je drugi dio uređaja, za koji se vjeruje da je također korišten u napadu, pronađen u obližnjoj kanti za smeće.
Istražitelji su zatim analizirali snimke video nadzora i uspostavili međunarodnu policijsku suradnju putem Europola i Interpola. Budući da je bilo očito da se radi o međunarodnoj kriminalnoj mreži, na taj su način dobili korisne informacije.
U međuvremenu su u bankomat ugrađeni stručnjaci i uređaji kako bi se utvrdilo kako je provedeno hakiranje i krađa novca.
Prema informacijama Indexa, u Hrvatskoj je do sada uhićen samo jedan član ove kriminalne skupine. Riječ je o državljaninu Venezuele, dok je istragom obuhvaćeno i nekoliko njegovih sunarodnjaka.
Zasad nije potvrđeno je li ukradeni novac pronađen.
Host spoofing je napad usmjeren na komunikaciju između bankomata i središnjeg sustava banke ili procesora kartica koji autorizira isplatu gotovine. Sa svakom transakcijom bankomat šalje zahtjev za autorizaciju i čeka odgovor može li isplatiti novac.
Napadač se ubacuje u tu komunikaciju i presreće, mijenja ili zamjenjuje odgovor banke.
Tako se, na primjer, poruka o odbijanju transakcije može promijeniti u lažno odobrenje. U drugoj varijanti, zahtjev bankomata uopće ne dolazi do stvarnog bankarskog sustava, već se uređaj napadača predstavlja kao banka i šalje naredbu za isplatu. Bankomat tada vjeruje da je transakcija ispravno odobrena, iako banka nije dala suglasnost i račun korisnika nije terećen.
Napad crnom kutijom funkcionira na drugačiji način.
U ovoj vrsti napada, napadači obično fizički otvaraju ili oštećuju kućište bankomata kako bi pristupili kabelima i elektroničkim komponentama spojenim na modul za isplatu novčanica. Na njega spajaju vlastiti uređaj, takozvanu crnu kutiju, koja izravno šalje naredbe za izbacivanje gotovine.
Takav napad pripada skupini napada poznatih kao jackpotiranje, čiji je cilj prisiliti bankomat da izbaci većinu ili sav novac iz kaseta.
Za razliku od napada lažiranja hosta, u kojem se bankomat prevari lažnim autoriziranjem transakcije, u napadu crnom kutijom uobičajeno računalo i autorizacijski sustav uglavnom se potpuno zaobilaze.
Naziv crna kutija ne odnosi se nužno na izgled uređaja. To je generički naziv za neovlašteni vanjski uređaj koji napadači koriste kako bi pokušali preuzeti kontrolu nad modulom za isplatu gotovine.
Obje vrste napada razlikuju se od skimminga, jer im primarni cilj nije krađa podataka o bankovnim karticama i PIN-u, već izravno uzrokovanje neovlaštenog podizanja gotovine s bankomata.
