Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Dragan Čović i zastupnica u Zastupničkom domu PSBiH Darijana Filipović, zajedno s predsjednikom Hrvatskoga sabora Gordanom Jandrokovićem, posjetili su LNG terminal u Omišlju na Krku.
Posjet je bio posvećen upoznavanju s radom LNG terminala i njegovom ulogom u sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, osobito u kontekstu regionalnog energetskog povezivanja i projekta Južne plinske interkonekcije Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, koji za BiH predstavlja važan alternativni pravac sigurnije opskrbe energijom, saopćeno je iz Ureda predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
U posjetu su tekođer sudjelovali veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivan Sabolić, predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić, te zastupnici u Hrvatskome saboru Nevenko Barbarić i Dario Pušić.
Prezentaciju rada LNG terminala održao je direktor društva LNG Hrvatska d.o.o. Ivan Fugaš, nakon čega je uslijedio obilazak LNG Croatia. Sudionici su se upoznali s operativnim radom terminala, a o funkcioniranju broda govorio je njegov zapovjednik Josip Šatalić.
Osvrnuvši se na važnost projekta Južne plinske interkonekcije, Čović je istaknuo njegov strateški značaj za Bosnu i Hercegovinu.
- Južna plinska interkonekcija, odnosno cio projekt plinifikacije prostora BiH, strateški je interes Bosne i Hercegovine. Ne samo energetski, infrastrukturno i ekonomski nego u svakom smislu strateški, prije svega sigurnosnom – kazao je.
Naveo je i kako su završene prve faze projekta, naglašavajući izmjene Zakona na razini FBiH.
- Potpisali smo sporazum s Republikom Hrvatskom i sada ide naredni korak. To moramo završiti sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se cio proces ovoga strateškog projekta počeo realizirati – naglasio je Čović.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković osvrnuo se na značaj LNG terminala za Republiku Hrvatsku i susjedne zemlje.
- Što se tiče Hrvatske, nama je LNG jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji infrastrukturni energetski projekt. Hrvatsku je stavio u poziciju regionalnog čvorišta i lidera kada je riječ o opskrbi susjednih zemalja, tako da se, osim Hrvatske, plinom opskrbljuju i Mađarska i Slovenija, a radi se na tome da se povećaju kapaciteti kako bi se te dvije države mogle dodatno opskrbiti plinom. Kada bude realizirana i Južna plinska interkonekcija, tada će jedan od kupaca s ovoga terminala biti i Bosna i Hercegovina – kazao je Jandroković.
Direktor društva LNG Hrvatska d.o.o. Ivan Fugaš istaknuo je regionalnu ulogu terminala, te značaj daljnjeg razvoja kapaciteta za energetsku sigurnost Hrvatske i susjednih zemalja.
- Da biste upravljali terminalom, morate sve vrijeme održavati određene slobodne kapacitete, upravo zato da, u slučaju kašnjenja brodova zbog nevremena ili drugih sigurnosnih okolnosti, možete i dalje isporučivati plin korisnicima i ispunjavati ugovorne obveze – pojasnio je Fugaš.
Ističući zahtjevnost poduhvata Južne plinske interkonekcije, Čović je zaključio da vjeruje da će trebati sigurno četiri do pet godina, a neki misle puno kraće.
- Paralelno ćemo raditi dvije stvari – infrastrukturu, odnosno plinifikaciju, ali i potrošnju, kako bismo imali bolje energetske izvore koje dosad nismo imali – zaključio je Čović.
