Malo je proizvoda koji se s jednim krajem povezuju toliko snažno kao livanjski sir s Livnom. Tradicija ove delicije seže do kraja 19. stoljeća, a Mljekara Livno danas je najstariji, najveći i najnagrađivaniji proizvođač sira u Bosni i Hercegovini.
Temelj takve dugovječnosti i prepoznatljivosti leži u isključivom korištenju domaće sirovine. Livanjski sir ima zaštićeno zemljopisno podrijetlo, što znači da se može proizvoditi jedino u Livnu, a mlijeko, iako može dolaziti i iz okolnih područja, mora biti domaće.
– Mi ne uvozimo mlijeko. Proizvodimo od domaće sirovine i trenutačno surađujemo s oko 200 kooperanata, među kojima su većinom mali i srednji proizvođači – kazao je u razgovoru za Fenu direktor Mljekare Livno Želimir Čamber.
On je dodao kako se mljekarski sektor trenutačno suočava s globalnom krizom koja utječe i na domaće tržište kroz smanjenje broja malih proizvođača, što je trend u cijeloj Europi.
– Zbog toga nam je važno očuvati domaći mliječni fond, zadržati kooperante i stabilan otkup, jer bez domaćeg mlijeka nema ni proizvoda po kojem je Livno prepoznatljivo – istaknuo je Čamber, dodavši da je Mljekara Livno preuzela dio tereta krize na sebe primivši proizvođače koji su ostali bez otkupa mlijeka.
Rekordni rezultati i razvoj gastro-turizma
Unatoč zahtjevnim okolnostima, mljekara bilježi rekordnu proizvodnju i poslovne rezultate. U pogonu je zaposleno oko 65 radnika, a godišnje se preradi oko 12 milijuna litara mlijeka i proizvede približno 1,2 milijuna kilograma mliječnih proizvoda.
Najvažnija tržišta za ove proizvode su Bosna i Hercegovina i Hrvatska, no oni se izvoze i u 15 europskih država te na tržište Sjedinjenih Američkih Država.
Mljekara Livno livanjski sir proizvodi u nekoliko varijanti, od klasičnog do dimljenog sira i sira s paprom, a u ponudi su i drugi mliječni proizvodi poput maslaca i kajmaka.
Uz samu proizvodnju, sve važniji dio priče postaje i turizam jer Livno privlači sve više posjetitelja koji pokazuju veliko zanimanje za lokalnu gastronomiju. Mljekara Livno nudi posjete i degustacije, a godišnje je obiđe nekoliko tisuća posjetitelja iz cijeloga svijeta.
– Ljudi se oduševe našim proizvodima i često ih preporučuju drugima. Turizam je važan generator potražnje jer posjetitelji žele probati lokalne proizvode i ponijeti dio Livna sa sobom – zaključio je Čamber.
Međunarodne nagrade i priznanja
Upravo ta beskompromisna kvaliteta domaće sirovine i tradicije, koja privlači turiste, već godinama dobiva i službene potvrde na globalnoj sceni.
Poziciju lidera potvrđuje više od dvadeset međunarodnih priznanja osvojenih samo u posljednjih pet godina. Direktor Mljekare Livno naglašava kako su im ove nagrade važne jer dolaze kao neovisna potvrda kvalitete proizvoda iz redovne proizvodnje.
– Sireve za natjecanja ne pripremamo posebno, nego ih uzimamo iz redovne proizvodnje i šaljemo na ocjenjivanje. Upravo zato su nam ta priznanja važna, jer potvrđuju kvalitetu proizvoda koji svakodnevno dolaze do naših kupaca – pojasnio je Čamber.
Posebno ističe priznanja Međunarodnog instituta za okus i kvalitetu hrane u Bruxellesu, gdje proizvodi Mljekare Livno već pet godina zaredom osvajaju najviše ocjene.
– Na tom ocjenjivanju proizvode procjenjuje više od 200 stručnjaka gastronomije. Ocjenjuju se okus, miris, tekstura i vizualni izgled, a članovi žirija pritom ne znaju ni podrijetlo, ni brend, ni naziv proizvoda koji ocjenjuju. Upravo zato nam je to vrlo vrijedno priznanje – rekao je Čamber.
Članovi žirija su renomiranim stručnjaci iz različitih svjetskih gastroasocijacija, među kojima su i oni povezani s Michelinom i drugim poznatim organizacijama.
Mljekara Livno dobitnik je i priznanja Crystal Taste Award, koje se dodjeljuje proizvodima koji tri godine zaredom osvoje najviše ocjene, odnosno tri zvjezdice.
Uz priznanja iz Bruxellesa, Čamber izdvaja i zlatnu medalju za dimljeni livanjski sir osvojenu na World Cheese Awardsu u Švicarskoj, jednom od najpoznatijih svjetskih natjecanja sireva.
– World Cheese Awards jedno je od najpoznatijih svjetskih natjecanja sireva, a priznanje je posebno važno jer se sirevi ocjenjuju po kategorijama, odnosno uspoređuju se proizvodi iste vrste – pojasnio je Čamber.
