Radnik iz Banjaluke, zaposlen u djelatnosti ostalog novčanog poslovanja (posredovanje), ostvario je neto primanje od čak 288.412 KM za samo jedan mjesec.
Riječ je o najvećem pojedinačnom neto primanju prijavljenom u Republici Srpskoj u prvih šest mjeseci ove godine, potvrđeno je za “Nezavisne novine” u Poreznoj upravi Republike Srpske.
Poređenja radi, prosječna plaća u Republici Srpskoj u lipnju iznosila je 1.682 KM, što znači da je ovom radniku isplaćena oko 171 prosječna mjesečna plaća.
Prvih pet najvećih plaća isplaćeno u Banjaluci
Prema podacima Porezne uprave Republike Srpske, na drugom mjestu liste pet najvećih isplaćenih neto primanja nalazi se također radnik iz Banjaluke, zaposlen u uslužnim djelatnostima iz oblasti informacijskihhnologija, kojem je isplaćeno 225.168 KM.
“Treće mjesto zauzeo je još jedan Banjalučanin zaposlen u oblasti ostalih osobnih uslužnih djelatnosti, sa neto primanjem od 151.314 KM. I na četvrtoj poziciji nalazi se radnik iz Banjaluke koji je zaposlen u djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (lizing) ostalih mašina, sa isplaćenih 148.734 KM”, kazali su iz Porezne uprave.
Peto mjesto na listi najvećih pojedinačnih neto primanja pripalo je još jednom radniku iz Banjaluke, zaposlenom u oblasti ostalog novčanog poslovanja (posredovanje), kojem je isplaćeno 122.413 KM.
Svi navedeni iznosi odnose se na pojedinačna mjesečna neto primanja prijavljena u Republici Srpskoj tijekom prvih šest mjeseci ove godine.
Stanić: Takva primanja moguća samo u izuzetnim slučajevima
Ekonomista Milenko Stanić kazao je za “Nezavisne novine” da se takav nivo primanja može opravdati jedino u slučaju velikih znanstvenih ili tehnoloških otkrića.
“Mi takva otkrića nemamo, niti su registrirana, niti zaštićena”, kazao je Stanić.
On je pojasnio da ovako visoka primanja mogu biti rezultat izvlačenja novca po osnovu dobiti, o čemu se često govori, jer niska stopa oporezivanja dobiti od 10 posto omogućava pojedinim poslodavcima da isplate vrše kroz dobit i dividende, umjesto kroz redovne plaće na koje se plaćaju porezi i doprinosi koji ukupno iznose oko 38 posto.
“Ovo je vjerojatno splet više faktora. Na jednoj strani pretpostavljam da se radi o isplatama po osnovu dividende, dok je na drugoj strani vjerojatno riječ o manjim organizacijama i poduzećima koji su došli do određenih poslovnih aranžmana. Takvi poslovi često mogu biti povezani sa državnim organizacijama i institucijama, ali i sa poslovima koji se nalaze u sivoj zoni, gdje se za manje vrijedne poslove ostvaruju veće naknade”, rekao je Stanić.
Istakao je da je u ovaj slučaj vjerojatno uključeno više faktora i da se takva primanja ne mogu ostvariti redovnim radom i poslovanjem.
“Takvi iznosi mogu se ostvariti možda u određenim specifičnim industrijama, poput kladioničarske, ali u normalnom poslovanju nisu realni”, naveo je Stanić.
Potrebna drugačija porezna regulacija
On je naglasio da, kada se usporedi prosječna plaća od oko 1.600 KM sa primanjem od skoro 300.000 KM, jasno je da postoji ogromna razlika.
“To pokazuje da porezni sistem mora imati regulaciju koja neće dozvoliti ovakve anomalije. U mnogim zemljama plate koje značajno odstupaju od prosjeka dodatno se oporezuju. Što je veće primanje, veća je i porezna stopa, odnosno primjenjuje se progresivni sistem oporezivanja”, kazao je Stanić.
Prema njegovim riječima, u Republici Srpskoj ne postoji takav sistem, već se isti princip oporezivanja primjenjuje na prosječne plaće, ali i na izuzetno visoka primanja.
“Problem je u reakciji državnih organa koji treba da uspostave porezni sistem kojim se ovakve pojave neće dozvoljavati. Ovakve anomalije mogu biti povezane i sa drugim problemima, poput raznih ograničenja”, rekao je Stanić.
On je ponovio da ovako visoka primanja nisu uobičajena ni za tržišne ekonomije.
Kako je dodao, isplata tako visokog iznosa nije prihvatljiva za domaće uvjete, posebno ukoliko se radi o redovnim mjesečnim plaćama koje se ponavljaju.
“Tako visoke isplate plaća sigurno nisu povezane samo sa radom i rezultatima rada u tim poduzećima”, zaključio je Stanić, prenose Nezavisne.
