Ozljede su u Hrvatskoj odgovorne za svaki dvadeseti smrtni slučaj, te su vodeći uzrok smrti među mladima, upozorava HZJZ u izvješću za 2024. godinu, prema kojem su padovi vodeći uzrok smrtonosnih ozljeda, a prošle su godine odnijeli 1147 života, oko četiri puta više nego prometne nesreće.
Od posljedica ozljeda prošle je godine umrla 2651 osoba, što čini 5, 2 posto svih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj. Ozljede su tako četvrti vodeći uzrok smrti, iza bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih bolesti te endokrinih i metaboličkih bolesti, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
U odnosu na izvješće za 2023. godinu nema većih promjena u osnovnim pokazateljima. Novo izvješće potvrđuje da ozljede ostaju jedan od vodećih uzroka prijevremene smrtnosti, osobito među mlađim osobama, dok padovi predstavljaju najveći javnozdravstveni izazov u starijoj populaciji.
HZJZ ističe da su ozljede vodeći uzrok smrti osoba u dobi od 10 do 39 godina, zbog čega predstavljaju jedan od najvažnijih javnozdravstvenih problema među djecom, adolescentima i mlađim odraslim osobama.
Najčešći uzrok smrti od ozljeda u 2024. godini bili su padovi, koji čine 43 posto svih smrtnih slučajeva od ozljeda. Slijede samoubojstva, koja su odnijela 543 života, te prometne nesreće u kojima je poginulo 276 ljudi. Muškarci čine 59 posto svih umrlih od ozljeda.
Padovi odnijeli četiri puta više života nego prometne nesreće
Posebno zabrinjava podatak da su padovi prošle godine odnijeli četiri puta više života nego prometne nesreće. Budući da se najveći broj smrtonosnih padova događa među starijima od 65 godina, izvješće upućuje na sve veću važnost njihove prevencije u uvjetima starenja stanovništva.
Izvješće potvrđuje da se vodeći uzroci smrtonosnih ozljeda razlikuju ovisno o životnoj dobi prometne nesreće vodeći su uzrok smrti od ozljeda kod djece i mladih do 19 godina, samoubojstva prevladavaju među odraslima u dobi od 20 do 64 godine, dok su kod osoba starijih od 65 godina padovi daleko najčešći uzrok smrtonosnih ozljeda.
Opća stopa smrtnosti od ozljeda u 2024. godini iznosila je 68,6 na 100.000 stanovnika, a među osobama starijima od 65 godina bila je gotovo tri puta viša i iznosila 189,5 na 100.000 stanovnika.
Podaci HZJZ-a pokazuju i izražene regionalne razlike u smrtnosti od samoubojstava. Najniže stope zabilježene su u Istarskoj županiji, Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok su najviše bile u Bjelovarsko-bilogorskoj, Varaždinskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Izvješće pokazuje i da priobalne županije općenito imaju niže stope smrtnosti od samoubojstava nego većina kontinentalnih županija.
Arbanas: Porast broja suicida među mladima
Hrvatska već tri desetljeća bilježi kontinuirani pad broja samoubojstava s oko 900 godišnje početkom 2000-ih na nešto više od 500 posljednjih godina. Unatoč tome, najnoviji podaci pokazuju porast broja samoubojstava među mlađim dobnim skupinama.
Prema podacima HZJZ-a, u dobnoj skupini od 15 do 19 godina broj samoubojstava porastao je s 10 u 2023. na 15 u 2024. godini, dok je među mladima od 20 do 29 godina porastao s 30 na 41.
Psihijatar Klinike za psihijatriju Vrapče Goran Arbanas rekao je Hini da se Hrvatska po stopi suicida već godinama nalazi približno u europskom prosjeku, no posljednjih godina bilježi se blagi porast među djecom i mladima. Uzroke tog trenda, ističe, zasad nije moguće pouzdano objasniti te bi za to bila potrebna dugoročna istraživanja.
Prema njegovim riječima, moguće je da se danas psihičke smetnje među mladima češće prepoznaju i dijagnosticiraju jer je stigma manja nego prije, ali porast broja samoubojstava mogao bi upućivati i na stvarni porast psihičkih teškoća u toj populaciji.
Pritom su depresija, ovisnost o alkoholu i shizofrenija najčešće dijagnoze povezane s izvršenim samoubojstvima, zbog čega je rano prepoznavanje i liječenje tih poremećaja jedna od najvažnijih mjera prevencije.
Arbanas upozorava da svaki znak suicidalnosti treba shvatiti ozbiljno te da su rano prepoznavanje i liječenje depresije i ovisnosti među najvažnijim mjerama prevencije. Ističe kako osoba koja otvoreno govori o samoubojstvu ili već ima razrađen plan zahtijeva hitnu stručnu procjenu i pomoć.
Unatoč zabrinjavajućem porastu samoubojstava među mladima, najveći udio svih suicida i dalje otpada na starije osobe. Osobe starije od 65 godina čine 27 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj.
Ozljede se u velikoj mjeri mogu spriječiti
Važnost ozljeda ne očituje se samo u broju umrlih nego i u prijevremenoj smrtnosti. Prema broju potencijalno izgubljenih godina života prije navršene 75. godine, ozljede su treći vodeći uzrok, iza zloćudnih bolesti i bolesti srca i krvnih žila, ali uzrokuju najveći prosječan broj izgubljenih godina života po umrloj osobi 11,2 godine.
HZJZ ističe da se ozljede više ne smatraju neizbježnim nesrećama, nego događajima koji se u velikoj mjeri mogu spriječiti. Zato kvalitetni podaci o njihovim uzrocima i okolnostima nastanka predstavljaju važan temelj za planiranje, provedbu i vrednovanje preventivnih programa usmjerenih na smanjenje broja ozljeda i njihovih posljedica.
