Sve je manje ribe u hercegovačkoj žili kucavici. Brojni su faktori koji utječu na riblji fond Neretve i njenih pritoka, a posebno su ugrožene autohtone salmonidne vrste – glavatica i mekousna pastrmka. Ovaj problem ranijih godina ublažavan je poribljavanjem, ali su te aktivnosti u protekle dvije godine potpuno zaustavljene.
Mekousna pastrmka, endemska vrsta koja živi samo u Neretvi, njenim pritokama te u nekoliko rijeka u Crnoj Gori i Hrvatskoj, kritično je ugrožena i nalazi se na crvenoj listi. U ribnjaku Laks na rijeci Buni vještačkim uzgojem pokušavaju spasiti popularnu “meku”.
“Ona može biti puštena u prirodu, naravno i zbog očuvanja genofonda i genetike populacije, ali i zato što su njene populacije u divljini drastično smanjene”, kazao je profesor biologije na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru Sanel Riđanović.
“Koristi se isključivo za poribljavanje Bune, Neretve i ovih područja. Samo za tu namjenu”, rekao je radnik u ribnjaku Laks Mevludin Guja.
Ova vrsta je svoju specifičnu morfologiju evolutivno razvila načinom ishrane.
“Većinu njene ishrane čine račići koji se zovu gamarusi. Upravo njih skuplja, zbog čega su joj usne zadebljane”, pojasnio je Riđanović.
U prirodnom staništu ona je suočena sa brojnim prijetnjama. Hidroenergetski objekti blokiraju migracije riba i izazivaju neprirodne fluktuacije vodostaja, zbog čega ugrožavaju mrijest. Pastrmke su laka meta kormoranima čije populacije su se umnogostručile posljednjih godina. Bilježi se i mnogo krivolova.
“Mekousne pastrmke ove godine ima izuzetno malo. Ne samo mekousne, već i sve druge ribe u Neretvi. Ovo je rezultat svih problema koji su se godinama gomilali”, istakao je predsjednik Udruženja sportskih ribolovaca Neretva 1933 Neđad Selimotić.
Ribolovna udruženja u cijelom kantonu ne mogu poribljavanjem obnavljati fond jer Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ne odobrava ribolovne osnove kojima se propisuju količine i vrste ribe koje će biti puštene. Osnove izrađuju relevanti fakulteti, a poribljavanje financiraju EPBiH i EPHZHB, jer hidroelektrane u njihovom vlasništvu sprječavaju prirodne migracije.
“U protekle dvije godine ni jedna ni druga elektroprivreda nisu ispunile nijedan dio obaveza koje bi svake godine trebale izvršavati. Poribljavanje je potpuno zaustavljeno isključivo zbog aktivnosti Ministarstva. Riječ je o milijunskim iznosima koji su ostali neutrošeni”, naveo je Selimotić.
U potrazi za odgovorom što je sporno u vezi s ribolovnim osnovama, obraćali smo se i Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, ali od njih nismo dobili odgovor, piše Federalna.ba.
