Odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine uspostavljen je novi saziv povjerenstva za zaštitu nacionalnih spomenika u kojemu su ravnopravni članovi stranci, no to je proizvelo novu političku dramu jer iz Republike Srpske stižu optužbe za rušenje ustava pa će konačnu riječ o svemu imati državni Ustavni sud.
Glasovima sadašnjeg presjedatelja Denisa Bećirovića i člana Željka Komšića, Predsjedništvo BiH imenovalo je arhitekta Mirzaha Foču i pravnika Zorana Mikulića za bošnjačkog, odnosno hrvatskog člana povjerenstva dok su kao inozemni članovi imenovani talijanski arhitekt Francesco Bandarin te arheolog George Abungu iz Kenije, koje je nominirao direktor UNESCO-a.
Srpski član povjerenstva nije imenovan jer je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović napustila sjednicu na kojoj se o tome odlučivalo uz tvrdnju kako je na djelu rušenje ustava zbog čega je najavila pokretanje mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
“Došlo je do brutalnih kršenja mojih ustavnih prava…. Došlo je do preglasavanja, što je nastavak jedne nelegalne aktivnosti”, kazala je Cvijanović najavivši kako će sada iskoristiti mogućnost da parlament RS odlučuje o tome jesu li odlukom Predsjedništva BiH ugroženi nacionalni interesi Srba.
Cvijanović zapravo nije željela uopće glasati za sastav povjerenstva u kojemu bi bili stranci jer su oni odlukom državnog vrha iz 2016. godine uklonjeni iz njegova sastava, čiji su dio bili na temelju odredbi Daytonskog sporazuma.
Povjerenstvo je kao institucija države BiH uspostavljeno u sklopu aneksa VIII Daytonskog sporazuma sa zadaćom da donosi odluke o proglašenju pokretnih i nepokretnih dobara nacionalnim spomenikom. Također pokreće postupke za zaključivanje međunarodnih ugovora, priprema prijedloge ugovora, sudjeluje u prethodnim pregovorima radi zaključivanja međunarodnih ugovora na ekspertnoj razini i provodi međunarodne ugovore.
Odluku koju su prije deset godina donijeli tadašnji članovi Predsjedništva BiH Dragan Čović, Bakir Izetbegović i Mladen Ivanić kako bi se odgovornost prenijela na domaće stručnjake praktično su poništili Bećirović i Komšić izglasavši u siječnju ove godine novu po kojoj su u sastav povjerenstva vratili inozemne članove.
Pravdali su to potrebom da se deblokira rad povjerenstva u kojemu su odluke od 2016. godine morale biti donošene konsenzusom, što je redovito dovodilo do blokada.
Članica povjerenstva iz RS Anđelina Ošap Gaćanović tako je, primjerice, opetovano odbijala dopustiti da se bilo gdje u Sarajevu postavi spomenik Kralju Tvrtku uz obrazloženje kako je on bio “srpski kralj”.
Povjerenstvo od pet članova u kojemu su i dva stranca zapravo je zamišljeno kao tijelo u kojemu bi blokade bile izbjegnute tako što bi se odluke donosile jednostavnom većinom glasova. Cvijanović pak tvrdi kako je u pozadini pokušaj da se “srpska baština proglasi bosanskohercegovačkom” pa želi da parlament RS to onemogući tako što će poduprijeti njen veto.
Iz većine stranaka zastupljenih u tom parlamentu odmah su najavili kako će to i učiniti, bez obzira jesu li vlast ili oporba. To je uz Miloirada Dodika potvrdio i gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković uz konstataciju kako ne može “stranac iz Kenije” bolje poznavati kulturno nasljeđe u BiH od ljudi koji u njoj žive.
No pravi problemi tek tu počinju jer je dvojbeno može li se ovo tretirati kao pitanje od vitalnog nacionalnog interesa. Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ustvrdio je kako to nije moguće.
“Povratak međunarodnih članova predstavlja povratak rješenju predviđenom Daytonskim mirovnim sporazumom i važan korak ka funkcionalnijem i nepristrasnijem radu povjerenstva. Narodna skupština RS nema nikakve ovlasti odlučivati o ovom pitanju. To nije pitanje iz domene vanjske politike, veto na ovu odluku nije moguć”, napisao je Konaković u komentaru na društvenoj mreži.
Posegne li ipak parlament RS za potvrdom veta kojega je uložila Cvijanović o njegovoj ustavnosti motrat će se očitovati Ustavni sud BiH.
