Koliko je voće i povrće iz Hercegovine sigurno za konzumaciju nakon ekološke katastrofe? Odgovor su kolege iz Avaza potražile od Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
-Aktualni događaji vezani uz požar na odlagalištu otpada Uborak i spaljivanje otpada na otvorenom prostoru još su jednom potvrdili neraskidivu vezu između ljudskog zdravlja i zdravlja životinja s okolišem, što je okosnica koncepta “jednog zdravlja”. Ovaj pristup ima za cilj sprječavanje bolesti, uključujući i one koje se prenose hranom, kao i očuvanje okoliša – istaknuo je za “Avaz” dr. sc. Sanin Tanković, direktor Agencije.
Građani godinama tvrde da je odlagalište nepovratno zagadilo podzemne vode, tlo i zrak teškim metalima.
-Spaljivanje otpada na otvorenom proizvodi mnoge zagađivače, uključujući dioksine, policikličke aromatske ugljikovodike, hlapljive organske spojeve, ugljični monoksid, heksaklorobenzen i pepeo. Dioksini se klasificiraju kao perzistentni, bioakumulativni i toksični zagađivači (PBT). To su tvari koje se mogu akumulirati u prehrambenom lancu do razina štetnih za ljudsko zdravlje i ekosustav – rekao je Tanović.
Budući da se većina stanovništva u okolici Mostara bavi poljoprivrednom proizvodnjom, posljedice uzrokovane odlagalištem otpada su, prema riječima građana, katastrofalne ne samo za lokalno stanovništvo, već i za cijelu Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na to da hrana završava na stolovima građana diljem zemlje.
-Ostaju u okolišu dulje vrijeme, a njihova bioakumulacija podrazumijeva da se njihove koncentracije povećavaju kako se kreću kroz hranidbeni lanac. Dioksini i “dioksinima slični” spojevi čine skupinu od 30 visokotoksičnih kloriranih organskih kemikalija. Prirodno se javljaju u malim količinama, ali su prvenstveno rezultat ljudskih aktivnosti. Udisanje ili gutanje ovih tvari u tijelo može uzrokovati zdravstvene probleme, posebno kod ranjivih skupina stanovništva, poput djece, starijih osoba i osoba s oslabljenim imunološkim sustavom koje mogu biti posebno osjetljive na neke od ovih zagađivača. Dioksini koji se proizvode i ispuštaju u zrak tijekom izgaranja otpada mogu se taložiti na biljkama. Te biljke zatim jedu životinje uzgajane za meso i mliječne proizvode, koje dioksine pohranjuju u svom masnom tkivu. Rizik za zdravlje zbog izloženosti dioksinima povećava se konzumacijom prehrambenih proizvoda koji su im bili izloženi, posebno onih s visokim udjelom masti – podcrtao je Tanović.
Za detaljnije informacije o mogućim štetnim učincima na zdravlje potrebni su podaci o izloženosti i utvrđenim koncentracijama dioksina te provedba sveobuhvatne procjene rizika.
-Imajući u vidu navedeno, preporučujemo potrošačima da pojačaju mjere higijene hrane iz pogođenih područja, odnosno da prije konzumacije temeljito operu voće i povrće uzgojeno na tim područjima. Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u skladu sa svojim nadležnostima, stoji na raspolaganju nadležnim institucijama za suradnju i podršku u provođenju preventivnih mjera usmjerenih na zaštitu zdravlja građana – rekao je Tanović.
