Mostar je ponovno zatrpan otpadom, što je problem koji se u gradu na Neretvi javlja svakih nekoliko tjedana. Prema trenutačnoj situaciji na terenu, razlog ponovnog zastoja u odvozu, čini se, ipak nije komunalne prirode, piše RTV HB.
U praksi najveći problem trenutačno predstavlja zastoj u odlaganju otpada. Kamioni pred deponijom čekaju i po nekoliko sati kako bi istovarili prikupljeni otpad, što znatno usporava cijeli proces čišćenja grada. Da vozači pred deponijom provode sate čekajući rješenje problema, potvrdili su i iz Sindikata komunalne privrede Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ).
„Svakodnevno su izloženi teškom poslu, većinu tog otpada prisiljeni su ručno utovarati. Vozači koji rade na odvozu satima čekaju na deponiji da se riješi prikupljenog opada“, upozorava Fikret Dedović, predsjednik sindikata.
Politički pritisci i zlouporaba javnih poduzeća
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić otvoreno sumnja da je riječ o namjernim opstrukcijama te da je otpad, umjesto komunalnog, postao prvenstveno političko pitanje.
„Bit ću otvoren prema vama, mislim da sam to i dužan tako komunicirati. To su politički pritisci i zlorabljenje javnih poduzeća kojima upravljaju pojedine stranke. Jer je najlakše napraviti kaos u gradu i ne pokupiti smeće, pa ispada da su Gradonačelnik i uprava nesposobni i ne rade ništa“, izjavio je Kordić za RTVHB, osvrćući se na navodni kvar na traci deponije zbog kojeg je odvoz otežan.
„E sad, ja ne mogu nikoga optužiti da je pokvario traku zadnjih par dana da bi napravio opstrukciju u odvoženju otpada, ali teško mi je povjerovati u nešto drugo s obzirom na to da smo novac dali, za svaku intervenciju koju treba napraviti gore smo otvoreni. Trudimo se da funkcionira. S obzirom na političku situaciju i ucjene u zadnje vrijeme, skloniji sam vjerovati da netko ipak zlorabi cijelu priču“, dodao je mostarski gradonačelnik.
Podjela po nacionalnom ključu i zastoj u ujedinjenju
Mostar u upravljanju komunalnim sustavom nosi i dodatni teret političke korektnosti. Naime, politički dogovor nalaže da se od osam gradskih javnih poduzeća, četiri direktorske pozicije dodijele kadrovima iz hrvatskog naroda, a četiri iz bošnjačkog, uz uvjet da većinu nadzornog odbora čini drugi narod. Gradonačelnik ističe kako je taj model u teoriji dobar te da je funkcionirao u prvom mandatu, no nova upravna struktura u drugom mandatu donijela je drukčiju dinamiku.
„Kad smo počeli smjene upravnih i nadzornih i odbora, opet se sve stavilo u politički kontekst. Tobože, gradonačelnik Hrvat smjenjuje direktora Bošnjaka samo zato što je Bošnjak, a ne zato što je grad prljav. Naravno, ako to kroz medije cijelo vrijeme provlačite stvarate nervozu i onda je Marija od gradonačelnika koji gleda grad jedinstveno postao Mario navodno nacionalist kojem je bitno da je zapadni Mostar čist, istočni mu nije bitan“, objašnjava Kordić.
Kao rješenje problema svojedobno je pokrenuta i ideja o ujedinjenju rascjepkanih komunalnih poduzeća u jedno jedinstveno tijelo. Iako je proces dobro započeo, projekt je u potpunosti zaustavljen.
„Jedno vrijeme je to čak i funkcioniralo, međutim neki ljudi, usudim se reći i zbog privatnih interesa kroz ta komunalna poduzeća, su shvatili da gube mehanizme i poluge u tim poduzećima i počeli su opstruirati proces ujedinjenja koji je bio dobar model“, ustvrdio je Kordić.
Da je struka pokleknula pred politikom potvrđuje i prvi čovjek sindikata Fikret Dedović: „Dobro smo krenuli, međutim trenutno smo u zastoju. Dogodila se politika.“
Od političkog problema do javnozdravstvene ugroze
Dok traju politička previranja, grad je i dalje prljav. Smeće i nered jednako pogađaju sve stanovnike Mostara – i Hrvate i Bošnjake i Srbe, ali i brojne turiste u jeku sezone. Stručnjaci upozoravaju da trenutačni politički problem vrlo brzo može prerasti u ozbiljnu javnozdravstvenu krizu.
„Nakupljanje otpada i njegovo neodvoženje odnosno njegovo nepravilno saniranje može dovesti do širenja zaraznih bolesti. Podsjetio bih na epidemiju koju smo imali prošle godine u Sarajevu – epidemiju leptospiroze“, upozorava dr. Siniša Skočibušić, ravnatelj Federalnog zavoda za javno zdravstvo.
Pitanje mostarske deponije goruća je tema još od 2021. godine, kada je donesen plan prilagodbe koji je predviđao njezino potpuno zatvaranje u roku od pet godina. Ubrzo nakon toga ishodovana je i okolinska dozvola, no tada su nastupili problemi i pravni sporovi s udrugama građana poput udruge „Jer nas se tiče“. Nakon nekoliko izgubljenih godina u sudskim procesima, trenutačno se čeka urbanistička suglasnost, građevinska dozvola te proširenje deponije za dodatnih 0,6 hektara.
Za komentar o trenutačnom zastoju rada i dugim čekanjima kamiona kontaktiran je i direktor deponije Mirhad Grebović, no on nije odgovarao na telefonske pozive.
