Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto ocijenila je današnju sjednicu Vijeća ministara veoma uspješnom i sadržajnom, ističući da su usvojeni ključni dokumenti važni za financijsko funkcioniranje institucija BiH, ali i olakšavanje prekograničnog prometa s Hrvatskom.
Krišto je kazala da je na početku sjednice potvrđen globalni fiskalni okvir koji je prethodno usvojilo Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine, što je predstavljalo osnov za usvajanje Nacrta budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza za ovu godinu.
Navela je da je Vijeće ministara kao tehnički obrađivač pripremilo budžet i uputilo ga Predsjedništvu BiH kao ovlaštenom predlagaču.
Govoreći o budžetu, Krišto je istaknula da je on u odnosu na prošlogodišnji veći za oko 100 milijuna KM, pri čemu se najveći dio povećanja odnosi na bruto plate i naknade zaposlenih u institucijama BiH.
Od tog iznosa 97 milijuna KM odnosi se na povećanje bruto plaća i naknada, kako bismo izvršili obaveze koje proizlaze iz povećanja koeficijenata i usvajanja novog zakona – rekla je Krišto.
Dodala je da će retroaktivna isplata povećanih plaća državnim službenicima biti moguća nakon usuglašavanja zakonskih rješenja u PSBiH.
Izrazila je očekivanje da će i druge nadležne institucije, prije svega Predsjedništvo BiH i PSBiH, omogućiti da se budžet što prije usvoji kako bi bilo osigurano nesmetano funkcioniranje institucija i provođenje reformi.
Krišto je posebno izdvojila usvajanje Izvještaja o vođenim pregovorima između BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima i osnovama novog sporazuma, ocjenjujući da će to značajno doprinijeti ubrzanju protoka robe i putnika.
Podsjetila je da trenutno postoji šest BIP graničnih prijelaza – Svilaj, Stara Gradiška, Gradiška, Izačić, Kamensko i Bijača.
Pojasnila je da će stupanjem novog sporazuma na snagu novi prijelaz u Gradišci dobiti status BIP-a, dok će postojeći prijelaz Stara Gradiška ostati za druge vrste prometa.
Ovaj sporazum olakšava i ubrzava prijevoz putnika i roba i važno je da procedura njegovog stupanja na snagu bude što prije završena – rekla je Krišto.
Dodala je da sporazum stupa na snagu njegovim potpisivanjem, nakon čega slijedi proces ratifikacije.
Govoreći o pravima zaposlenih u institucijama BiH, Krišto je navela da je danas donesena i odluka o povećanju naknade za troškove prijevoza zaposlenih, koja će umjesto dosadašnjih 400 KM iznositi 460 KM mjesečno.
Pojasnila je da je odluka donesena zbog povećanja troškova života i drugih ekonomskih kretanja, te ocijenila da je riječ o nužnoj i opravdanoj mjeri.
Govoreći o europskim integracijama, Krišto je istaknula značaj IPA programa koji će, kako je rekla, u cijelosti biti financiran sredstvima Europske unije u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći.
Navela je da se program odnosi na oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije, jačanja efikasnosti pravosuđa, unapređenja fiskalne politike, kao i projekte zelene tranzicije i energetske efikasnosti.
To je jedna vrlo važna točka za Bosnu i Hercegovinu – rekla je Krišto.
Dodala je da je Vijeće ministara danas usvojilo i više sporazuma usmjerenih na unapređenje zdravstvenog sistema u BiH.
Govoreći o radu institucija, Krišto je upozorila da još nisu završene procedure usvajanja pravilnika ministarstava, upravnih organizacija i agencija, ocjenjujući da politička neslaganja ne smiju blokirati funkcioniranje institucija.
Moramo biti odgovorni i omogućiti da institucije normalno rade i funkcioniraju – poručila je Krišto.
Posebno se osvrnula na pitanje europskog financiranja i procedura vezanih za sporazume o instrumentu i zajmu, navodeći da se trenutno čeka mišljenje entitetskih vlada.
Kazala je da će osobno kontaktirati federalnog premijera Nermina Nikšića kako bi mišljenje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine bilo dostavljeno što prije, dok se resorni ministar obavezao da isto osigura i iz Republike Srpske.
Prema njenim riječima, odmah nakon dostavljanja mišljenja bit će sazvana hitna sjednica Vijeća ministara kako bi sporazumi bili upućeni u proceduru ratifikacije.
Govoreći o europskom putu BiH, Krišto je naglasila da EU treba imati jasne i principijelne stavove prema Bosni i Hercegovini, te poručila da BiH mora poštovati procedure koje su prolazile i druge zemlje kandidati.
Kazala je da improvizacije i pokušaji zaobilaženja procedura nisu dali rezultate, navodeći kao primjer pitanje glavnog pregovarača s EU.
Komentirajući špekulacije o izboru novog visokog predstavnika, Krišto je rekla da se domaće institucije ne trebaju oslanjati na visokog predstavnika, nego na vlastitu odgovornost i poštivanje Ustava i zakona BiH.
Kada je riječ o radu visokog predstavnika, mi nemamo obavezu da konzultiramo visokog predstavnika niti da se oslanjamo na njega, osim kada su u pitanju odluke koje su na snazi i koje smo dužni poštovati – rekla je Krišto.
Dodala je da fokus institucija treba biti na donošenju odluka i ispunjavanju obaveza u skladu sa zakonima i interesima BiH.
