Štrajk administrativnog i stručnog osoblja u pravosudnim institucijama Županije Zapadnohercegovačke traje već gotovo pola godine, a posljedice ograničenog rada sudova i tužiteljstva sve više osjećaju građani, odvjetnici i pravosudni sustav, dok resorni ministar Vjekoslav Lasić tvrdi da sindikalna organizacija koja predvodi štrajk nema reprezentativnost.
U štrajku su administrativni i stručni djelatnici Općinskog suda u Širokom Brijegu i Ljubuškom, Županijskog suda u Širokom Brijegu te Županijskog tužiteljstva ŽZH, uključujući zapisničare, djelatnike pisarnica i drugo tehničko osoblje bez kojeg, kako navode, sudovi i tužiteljstva ne mogu normalno funkcionirati.
Predsjednik Sindikalne organizacije sudova i tužiteljstva ŽZH Edin Junuzović izjavio je da su glavni zahtjevi štrajkača donošenje zakona o plaćama, povećanje plaća za 30 posto te potpisivanje kolektivnog ugovora s njihovom sindikalnom organizacijom.
-Riječ je zapravo o nastavku ranijeg štrajka iz studenoga prošle godine, koji je tada bio privremeno obustavljen mjerom osiguranja do konačne sudske odluke. Nakon što smo dobili sudski postupak, štrajk je nastavljen od 17. veljače – izjavio je predsjednik Sindikalne organizacije sudova i tužiteljstva ŽZH.
Kaže da su do sada održani formalni pregovori s Vladom ŽZH, ali bez konkretnog pomaka.
-Na sastanke smo bili pozvani, ali stavovi su ostali udaljeni. Tražili smo i povratak pregovora kroz Skupštinu ŽZH, nakon čega je Skupština naložila resornom ministru i premijeru da se razgovori nastave. Međutim, na tim sastancima također nije došlo do dogovora. Od nas je traženo da prihvatimo i potpišemo kolektivni ugovor drugog sindikata, što ne prihvaćamo, jer tražimo da budemo prepoznati kao sindikat djelatnika sudova i tužiteljstava – naveo je Junuzović.
Prema njegovim riječima, u sudovima se trenutno primjenjuje minimum procesa rada, pri čemu se rade uglavnom hitni kazneni predmeti, dok su ostali postupci u zastoju. Zbog toga građani imaju poteškoće u ostvarivanju prava, posebno u vezi s izdavanjem zemljišnoknjižnih izvadaka i drugih potvrda, što izravno utječe i na bankarske i upravne postupke.
Kako navodi, posao sudskih djelatnika od zapisničara do pisarnice izuzetno je složen i odgovoran, te bez njihovog rada sudovi i tužiteljstva ne mogu normalno funkcionirati. Dodaje da njihova osnovna plaća, bez dodataka i minulog rada, iznosi oko 1.050 konvertibilnih maraka.
Ministar Lasić: Sindikat nema reprezentativnost za djelatnike pravosudnih institucija
S druge strane, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u ŽZH Vjekoslav Lasić ističe kako djelatnici pravosudnih institucija imaju status državnih službenika i namještenika, te se i na njih primjenjuju županijski zakoni i podzakonski propisi kojima su uređena prava zaposlenih u javnoj upravi Županije Zapadnohercegovačke.
-Djelatnici koji rade u pravosudnim institucijama, odnosno u općinskim sudovima, Županijskom sudu i Tužiteljstvu, su državni službenici i namještenici, te se na njih odnosi Zakon o državnim službenicima u tijelima državne službe ŽZH i Zakon o namještenicima u tijelima državne službe ŽZH, jednako kao i na zaposlenike u drugim županijskim ministarstvima i upravama – ustvrdio je ministar Lasić u izjavi za Fenu.
Kaže kako Sindikalna organizacija sudovi i tužiteljstva nije reprezentativan sindikat prema županijskim propisima jer nikada nije podnijela zahtjev niti ishodila rješenje o reprezentativnosti nadležnog ministarstva.
-Da bi jedan sindikat bio reprezentativan, mora imati najmanje 20 posto uposlenih kod poslodavca, a u ovom slučaju poslodavac je Županija Zapadnohercegovačka putem Vlade. Ova sindikalna organizacija okuplja samo dio djelatnika pravosudnih institucija i nema potrebnu reprezentativnost – objasnio je resorni ministar Lasić.
Podsjetio je da je i federalni ministar pravde Vedran Škobić također ranije izjavio da se reprezentativnost sindikata na razini Federacije ne može automatski primjenjivati na županije odnosno kantone jer svaka županija to uređuje vlastitim propisima.
-To je suština cijelog problema – podvukao je ministar Lasić.
Prema njegovim riječima, Vlada ŽZH je odmah nakon najave štrajka krajem godine, poduzela pravne korake i podnijela tužbu Općinskom sudu u Livnu radi utvrđivanja zakonitosti štrajka.
-Predali smo tužbu da se štrajk proglasi nezakonitim ali do danas nije donesena konačna odluka o meritumu spora – rekao je Lasić.
Dodao je da je Sud privremeno dozvolio nastavak štrajka do okončanja postupka ali da to, kako tvrdi, ne znači da je Sindikat priznat kao reprezentativan.
Lasić je naveo kako Vlada trenutno pregovara s reprezentativnim Sindikatom državnih službenika i namještenika ŽZH o Zakonu o plaćama i naknadama korisnika Proračuna ŽZH -a i kolektivnom ugovoru, te očekuje da bi taj proces mogao biti završen u narednih petnaestak dana.
-Mi ćemo ispuniti gotovo sve njihove zahtjeve kroz spomenuti Zakon o plaćama i naknadama i kolektivni ugovor s reprezentativnim Sindikatom državnih službenika, namještenika i ostalih uposlenika Županije Zapadnohercegovačke ali ova sindikalna organizacija inzistira da se kolektivni ugovor potpiše isključivo s njima, te su već najavili kako bez obzira na donošenje zakona o plaćama i naknadama, potpisivanju kolektivnog ugovora s reprezentativnim sindikatom i povećanju plaća koje obuhvaća i njih, neće prekinuti štrajk – kazao je Lasić.
Štrajkom izravno pogođena i odvjetnička profesija
Na posljedice višemjesečnog štrajka upozorili su i odvjetnici iz ŽZH, navodeći da im je ozbiljno otežano obavljanje posla te svakim danom trpe materijalnu štetu, zbog čega će njezino namirenje tražiti putem tužbi.
Suci i tužitelji: Presedan u funkcioniranju pravosuđa u ŽZH
Zabrinutost su izrazili i suci, tužitelji i stručni suradnici pravosudnih institucija u ŽZH, upozorivši da se pravosuđe suočava s ozbiljnom institucionalnom krizom.
Oni su u apelu nadležnim institucijama ŽZH u koji je imala Fena uvid, istaknuli da situacija predstavlja ozbiljan institucionalni problem i presedan u funkcioniranju pravosuđa u Županiji Zapadnohercegovačkoj.
-Ročišta su odgođena, postupci usporeni ili zaustavljeni, a građanima je otežano ili onemogućeno ostvarivanje zakonskih prava i poštivanje rokova, što predstavlja ozbiljan udar na pravnu sigurnost i povjerenje u pravosudne institucije – naveli su suci i tužitelji te stručni suradnici u ŽZH.
