Krijumčarenje kokaina u Europu, nakon kanabisa najpopularnijeg ilegalnog opijata u Hrvatskoj, dosegnulo je rekordne razine, a kriminalne mreže razvijaju sve sofisticiranije metode transporta i skrivanja droge kako bi izbjegle kontrole, upozorio je Europol u svom izvješću.
Globalizacija sa sobom nosi i neželjene pojave, a jedna od njih je sve veća konzumacija narkotika koje raznim putevima pristižu u Europu pa samim time i u Hrvatsku. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 2,6 posto odraslih u Hrvatskoj konzumiralo je kokain u 2023. godini. S problemom se sve češće suočava policija koja u nas zapljenjuje sve više ilegalnog bijelog praha.
U 2022. zaplijenili su pošiljku 350 kilograma, a 2023. u Luci Rijeka dosegnuta je rekordna zapljena od ukupno 745 kilograma kokaina vrijednog 20 milijuna eura. Supstanca je bila skrivena u oplatama više kontejnera, a otkrivena je zahvaljujući psu tragaču. Hrvatska se u službenim izvješćima sve češće spominje kao jedna od kokainskih ruta prema zapadnoj Europi.
No, kao najznačajnija pristaništa ovog ilegalnog opijata iz Latinske Amerike u Europi do sada su bile velike luke poput one u Antwerpen, Rotterdam i Hamburg. Iako je i riječka luka korištena ili se koristi kao kokainski ulaz, on nije ni približno velik kao spomenute europske luke. No, kako su zapljene i nadzor u velikim pristaništima teretnih brodova postali sve češći, trgovci narkoticima, tradicionalno, prilagođavaju svoj modus operandi.
Prema analizi europske policijske agencije trgovci su počeli fragmentirati transportne rute i koristi sve složenije načine prikrivanja pošiljki. Pritom se dio krijumčarenja premješta iz velikih europskih luka u manje nadzirane ili izvan njih, dok se droga često prebacuje s jednog broda na drugi na otvorenom moru.
Sada kriminalne skupine češće zaobilaze komercijalne luke tako da drogu prebacuju na manje brodove ili je ostavljaju na unaprijed dogovorenim lokacijama na moru, gdje je preuzimaju brzi čamci, izvijestio je nedavno Europol.
U takvim operacijama veliki brodovi takozvani “mother vessels” prevoze drogu iz Latinske Amerike, a zatim je na Atlantiku predaju manjim plovilima koja je dopremaju do europskih obala.
Kriminalne organizacije sve češće koriste i polupodmornice posebno izrađene za prijevoz droge preko Atlantika. Takva plovila postaju sve sofisticiranija i sposobna za duge plovidbe. U ožujku 2025. kod Azora presretnuta je polupodmornica s oko 6,5 tona kokaina, što je najveća zapljena te vrste u Europskoj uniji.
Kokain se sve češće kemijski ugrađuje u legalne materijale
Uz nove transportne rute, kriminalne mreže razvijaju i napredne metode skrivanja droge. Kokain se sve češće kemijski ugrađuje u legalne materijale poput plastike, hrane, tekstila ili kartona, zbog čega ga je teško otkriti skenerima, testovima ili psima tragačima. U nekim slučajevima droga je bila skrivena u zamrznutim prehrambenim proizvodima ili industrijskoj opremi, a za njezino izdvajanje u Europi se potom uspostavljaju posebni laboratoriji.
Uskok je primjerice u utorak podigao optužnicu protiv četvorke koja je 140 kilograma kokaina do Rijeke planirala prokrijumčariti skrivenu u kotlovima za ugostiteljstvo.
Droga se također skriva u podvodnim dijelovima brodova, takozvanim “sea chest” spremnicima ispod vodene linije, ili u posebnim kapsulama pričvršćenima na trup broda koje ronioci uklanjaju nakon dolaska u luku.
Europol upozorava da takve metode otežavaju rad policije jer se time izbjegavaju standardni sustavi kontrole kontejnera i dokumentacije, a financijski tragovi krijumčarenja postaju fragmentirani i teže uočljivi.
Procjenjuje se da će potražnja i proizvodnja kokaina ostati visoka zbog njene povećane proizvodnje u Latinskoj Americi i rasta broja korisnika u Europi, a samim time i Hrvatskoj. Zbog velikih profita kriminalne mreže nastavit će razvijati nove tehnologije i metode transporta, uključujući autonomne polupodmornice, podvodne dronove te korištenje legalnih poslovnih struktura za prikrivanje trgovine drogom.
Prema istraživanju o uporabi sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske, koje je proveo HZJZ u suradnji s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar 2023. godine, rezultati pokazuju da je 2,6 posto odraslih u Hrvatskoj konzumiralo kokain unutar godine dana.
Među mlađom populacijom u dobi od 15 do 34 godine taj je udio još veći i iznosi 4,2 posto. Istraživanje također pokazuje snažan rast potrošnje u posljednjem desetljeću – udio mladih koji su konzumirali kokain povećao se s 0,9 posto u 2011. godini na 4,2 posto u 2023. godini, što ukazuje na značajan porast popularnosti ove droge među mlađim generacijama.
