U Republici Srpskoj, kazna zatvora od pet mjeseci ne može se zamijeniti novčanom kaznom, odnosno može se otkupiti, pišu Nezavisne.
Takva mogućnost, za osobe osuđene na kaznu zatvora do godinu dana, bila je otvorena do kraja rujna 2025. godine, ali ju je ukinuo Ustavni sud Republike Srpske.
Naime, Odlukom Ustavnog suda Republike Srpske od 24. rujna 2025. godine, odredba Kaznenog zakona Republike Srpske, koja je propisivala da će se kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu, na zahtjev osuđenika, zamijeniti novčanom kaznom, proglašena je neustavnom.
“Od objave te odluke, odnosno od 1. listopada 2025. godine, nije moguće zamijeniti kaznu zatvora koja ne prelazi jednu godinu novčanom kaznom”, rekli su iz Ministarstva pravde Republike Srpske za “Nezavisne novine”.
Neustavnom odredbom, tj. člankom 46a. stavkom 3. Kaznenog zakona, propisano je da će se izrečena kazna zatvora, koja ne prelazi jednu godinu, na zahtjev osuđenika zamijeniti novčanom kaznom (svaki dan se plaća 100 maraka).
Kada je riječ o samoj odluci Ustavnog suda, može se zaključiti da je neustavna odredba Kaznenog zakona, zapravo, stavila u povlašteni položaj one osuđenike koji imaju više novca, dok suci koji su izricali osuđujuće presude u konkretnim slučajevima nisu imali priliku odlučiti tko će biti iza rešetaka, a tko može platiti.
Nakon što je Ustavni sud Republike Srpske to osporio, Narodna skupština Republike Srpske sredinom prosinca 2025. godine usvojila je izmjene Kaznenog zakona, kojima je propisano da će sud o zamjeni kazne odlučivati u svakom slučaju zasebno, uvodeći mogućnost zamjene za rad u javnom interesu.
Ministar pravosuđa Republike Srpske, Goran Selak, tada je, tijekom obraćanja zastupnicima, rekao da bi se novim prijedlogom zatvorska kazna mogla zamijeniti novčanom kaznom ili radom za opće dobro, ali samo ako sud to odobri.
Naglasio je da će se na taj način ojačati načelo jednakosti te da građani koji nemaju novca neće biti u nepovoljnom položaju, jer će imati priliku raditi u javnom interesu.
“Zamjena kazne nije dopuštena za najteža kaznena djela. To su kaznena djela protiv djece, djela seksualnog nasilja, kaznena djela trgovine ljudima, kaznena djela terorizma, kaznena djela protiv ustavnog poretka. Ovdje smo također predvidjeli da zamjena kazne nije moguća za povratnike”, naglasio je Selak.
Međutim, Ana Trišić Babić, tadašnja vršiteljica dužnosti predsjednika Republike Srpske, zatražila je u siječnju od Narodne skupštine Republike Srpske da ponovno odlučuje o nekoliko zakona, uključujući i Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, zbog, kako je objašnjeno, “dodatnih konzultacija s predlagateljima zakona i poboljšanja njihovih rješenja”. Od tada nisu stupile na snagu nikakve izmjene zakona.
„Uredba o proglašenju zakona još nije potpisana jer je zatraženo dodatno usklađivanje i puštanje u proceduru. Slijedom toga, očekuje se nastavak zakonodavnog postupka propisanog Ustavom Republike Srpske i Poslovnikom Narodne skupštine Republike Srpske“, rekli su za „Nezavisne novine“ iz Ministarstva pravde Republike Srpske.
Odvjetnik iz Banja Luke Marko Mikeš smatra da je potrebno što prije ponovno omogućiti zamjenu kazne zatvora do jedne godine novčanom kaznom.
„Zatvorske ustanove, ako se to ne dogodi, bile bi pune ljudi koji su osuđeni za lakša kaznena djela, na primjer, na kaznu zatvora od tri do šest mjeseci. Te osuđene osobe bi bez potrebe pale na državni trošak. A otkupom kazne postiže se svrha kažnjavanja i istovremeno se puni državni proračun“, ističe Mikeš u izjavi za „Nezavisne novine“.
