Tenzije između SAD-a i Irana rastu, a prostor za diplomatsko rješenje sve je uži. Nakon što su SAD i Izrael prošlog lipnja bombardirali iranska postrojenja i dio vojnih lokacija, američki predsjednik Donald Trump u siječnju je, tijekom masovnih prosvjeda u Teheranu, ponovno zaprijetio novim udarima.
Iz Tel Aviva se javio novinar Petar Vlahov, koji upozorava da, iako diplomacija formalno još nije isključena, razloga za optimizam ima sve manje.
Pregovori između Washingtona i Teherana trenutačno su zaustavljeni, a pomaka nema ni oko jedne od ključnih točaka. Američka strana traži ograničenje obogaćivanja uranija na tri posto, što Iran odbija, javlja Vlahov. Jednako tako, Teheran ne pristaje na smanjenje dometa svojih balističkih projektila, koji trenutačno dosežu i do 3000 kilometara.
Dodaje kako bi se određeni prostor za kompromis mogao otvoriti oko iranskog financiranja Hamasa i Hezbolaha, no i tu zasad nema konkretnih pomaka.
Dok pregovori stoje, Iran ubrzano obnavlja i jača vojnu infrastrukturu. Prošlog lipnja izraelski su napadi uništili 12 silosa za lansiranje balističkih projektila, no prema informacijama s terena tri su već u obnovi, a jedan je potpuno obnovljen, kaže Vlahov.
U vojnoj bazi Shahroud ponovno se aktiviraju skladišta krutog goriva, ključnog za balističke projektile, što upućuje na to da se Iran priprema i za vojni scenarij. U slučaju vojne eskalacije, legitimne mete bile bi ta vojna baza te gradovi Koramšar, Tabriz i Teheran, koji bi mogli pretrpjeti najžešće udare, javlja Vlahov.
Sjedinjene Države u međuvremenu dodatno jačaju vojnu prisutnost u regiji. U Mediteran je uplovio i drugi američki nosač zrakoplova, Gerald Ford, a u blizini Irana trenutačno je raspoređeno oko 1300 američkih zrakoplova, uključujući borbene avione i nevidljive bombardere.
Unatoč ozbiljnim napetostima u Tel Avivu je počeo uobičajen radni dan. Grad funkcionira bez vidljive nervoze, a vremenski uvjeti su stabilni, javlja Vlahov. No, kako zaključuje, daljnji razvoj situacije ovisit će o tome hoće li se pregovori između SAD-a i Irana uspjeti obnoviti ili će prevladati vojna logika, s posljedicama koje bi mogle zahvatiti cijelu regiju, ali i šire.
