O dva zakona sa istom temom u dva doma. O ostanku etničkih kvota u izboru članova VSTV-a i drugim temama za Mrežu je govorio ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza.
Etničke kvote
„Pomalo neobična situacija da imamo tako važne zakone i da imamo sada i na sjednici Doma naroda i Zastupničkog doma. Suštinske razlike zapravo i postoje oko određenih rokova. Vezano je isto za integritet, provjeru imovina sudaca i tužitelja. Isto tako i za sastav budućeg VSTV-a u vezi konstitutivnih naroda. Međutim, mislim da je vrlo indikativno da je VSTV i Sud BiH podržao prijedloge Ministarstva pravde BiH“, rekao je ministar pravde BiH Davor Bunoza.
Što je prijedlog i koje bi kompromisno rješenje moglo biti, a kada je riječ o etničkim kvotama, ministar je kazao:
„Prijedlog ministarstva pravde Bosne i Hercegovine je takav da mi zapravo od 20 članova predložimo minimalne kvote – po četiri iz reda svakog konstitutivnog naroda, dva iz reda ostalih. To je ukupno 14. Ali da mi to ne biramo unaprijed, nego jednostavno da u prvom krugu za prvih deset članova sama pravosudna zajednica izabere članove koje želi. I onda se reagira – VSTV reagira na način da, ako vidi da nedostaje Bošnjaka ili Srba ili Hrvata ili ostalih, da se aktiviraju te minimalne kvote. I da se onda pažljivo analizira: ako nedostaje Bošnjak, u kojim institucijama ima velik broj Bošnjaka. I da se sačini pozitivna diskriminacija. I Venecijanska komisija nema ništa protiv tih minimalnih kvota“, pojasnio je ministar Bunoza.
Karijerni sustav
„Tu je razlika između opozicije iz RS-a i naših prijedloga. Opozicija je zadržala stari prijedlog, koji je trenutni zapravo prijedlog u zakonu VSTV-a, da suci mogu biti tužitelji Vrhovnog suda i Županijskog suda ili Suda BiH, ali i tužitelji ili istaknuti pravnici“.
Ministar je kazao kako u praksi to znači da sudac, na primjer Vrhovnog suda, može postati neko tko nema iskustva, te kako su međunarodni izvještaji i Europska komisija zahtijevali uvođenje karijernog sistema.
„Mi smo propisali vrlo stroge zahtjeve za suce Županijskog suda BiH, Vrhovnog suda, da se prednost daje sucima i puno veće iskustvo. Prestrog je zakon“, rekao je ministar.
Prema novim pravilima, put do pozicije suca BiH znatno je produžen – umjesto dosadašnjih pet, sada je potrebno najmanje deset godina iskustva, i to isključivo stečenog u pravosuđu, navodi ministar. Time se uvodi karijerni sistem napredovanja, prema kojem sudac može postati samo onaj tko se profesionalno razvija unutar sudstva. Iako nije u potpunosti zatvoren pristup pravosuđu, mogućnost dolaska iz drugih pravnih institucija svedena je na minimum.
Smanjene nadležnosti
„Samo smo izmijenili da suce Apelacionog odjeljenja bira izravno VSTV, predsjednika i da imaju svoj proračun, a s ciljem da stvorimo još neovisnije Apelacijska odjeljenje. Ali prijedlog opozicije iz RS-a je bio da sjedište bude na Palama“, rekao je.
Taj zakon više ne postoji, pojasnio je ministar Bunoza, kazavši kako postoji samo ‘verzija koja je na Domu naroda i to je prijedlog Ministarstva pravde BiH’, gdje nisu ‘dirali kaznene nadležnosti i sjedište suda’.
Izborni zakon
„Moj stav je vrlo jednostavan – provesti sve odluke Europskog suda za ljudska prava Sejdić i Finci i provesti sve odluke Ustavnog suda BiH koji se tiču izborne reforme“, naveo je Bunoza.
Govoreći o političkom uređenju Bosne i Hercegovine, istakao je da je prije svega važno razumjeti zašto država ima tročlano Predsjedništvo. Kako je naveo, članovi Predsjedništva imaju obavezu da zastupaju interese entiteta iz kojih su izabrani, ali i svih građana te konstitutivnih naroda. Kazao je da Predsjedništvo čine dva člana iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske, te naglasio da je legitimitet ključan za zastupanje bilo čijih interesa.
Na pitanje što bi konkretno promijenio, ministar je kazao: „Prvo bih našao modus i način da svako može biti kandidat, da se svako može kandidirati. Isto tako, našao bih modus na način da za članove Predsjedništva, pa i za Domove naroda mora postojati veza. Mi u BiH imate općinski nivo, općinsko vijeće, županijske skupštine, zastupničke domove u Parlamentu Federacije i u Parlamentu na državnom nivou, gdje faktički vrijedi princip ‘jedan čovjek, jedan glas’ na neki način. I imate institucije gdje se konstitutivnost štiti, Dom naroda, pa čak i Predsjedništvo. I stav Venecijanske komisije je da se u tim institucijama zapravo mora naći modus da se ostvari svrha tih domova“.
Izbori, kampanja, imena kandidata
Izborna kampanja je na neki način počela, a stranke su počele s objavama imena svojih kandidata. Tko će biti kandidat HDZ-a?
„Kratko i jasno, nemam nikakve informacije, čak nisam čuo u mom društvu da se razgovara o tome. Vjerujem da će to biti kvalitetan kandidat koji će moći privući zapravo podršku Hrvata iz Bosne i Hercegove“, kazao je Bunoza.
Da li građani mogu očekivati ime Borjane Krišto, ministar je odgovorio: „Ona je već bila na prošlim izborima. Mislim 180 tisuća glasova. Kada provjerite analizu, koliko su prije dobivali kandidati, doista vrijedan rezultat. Ali ponavljam, ne mogu špekulirati, jer mogu vam samo dati pogrešan odgovor“.
Zakon o oduzimanju imovine
Zakon koji postoji na entitetskim nivoima, ali ne i na državnom. Što će se desiti ako zakon ne bude usvojen?
„Bosna i Hercegovina će pretrpjeti štetne posljedice. Sporna je definicija same državne imovine, da li će postojati posebno tijelo na nivou države ili neće. Predstavnici Republike Srpske ne smatraju da postoji državna imovina, to sve pripada entitetima. Isto tako nisu da se organiziraju nova tijela na nivou države i mi tu moramo naći kompromis, ali ja vjerujem da smo blizu, jer su predstavnici Republike Srpske prije mjesec dana bili u radnoj skupini“.
Ministar je pojasnio kako se nada rješenju i kompromisu koji će biti praktični i funkcionalni u praksi.
Europski put i rokovi
Zakoni će biti predloženi Vijeću ministara, iako se ‘u BiH ne gleda što piše u zakonu, više se gleda tko predlaže’ navodi.
„Put je spor i rezultati neće doći preko noći, ali moramo raditi kao što radimo. Moramo izbacivati zakone, dogovarati se i rješavati probleme“, poručio je Bunoza.
Arhivska građa u Hagu
Dokumenti Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju pohranjeni su u Hagu, a rasprave o konačnoj sudbini ove građe traju. Prijedlog o povratku arhive u BiH izazvao je snažne reakcije, a da li će dokumentacija biti preuzeta, ministar je odgovorio:
„Predložili smo da preuzmemo tu građu, da nađemo koje bi tijelo bilo adekvatno, pošto smo dobili negativan odgovor državnog arhiva da nemaju uvjete. Međutim, ta točka nije podržana na Vijeću ministara od strane predstavnika Republike Srpske. Činjenica je da trenutno ne postoje materijalni uvjeti jer moraju biti posebne prostorije da se to preuzme u ovome trenutku. Obratili smo se nadležnim institucijama i ja se nadam da će se uskoro naći rješenje za to pitanje“.
