Vozači kamiona iz Bosne i Hercegovine i Srbije najavili su da će 26. siječnja biti blokirani svi teretni granični prijelazi prema zemljama Schengena zbog problema uzrokovanih novim Sustavom ulaska i izlaska (EES), koji bilježi ulazak i izlazak prijevoznika.
Ove mjere dolaze nakon što, kako navode, Bruxelles nije uzeo u obzir zahtjeve i prijedloge prijevoznika o ublažavanju procedura na granicama.
Predsjednik Udruženja za međunarodni prijevoz iz Srbije, Neđo Mandić, objasnio je za Euronews Srbija da se prosvjedi ne odnose na putničke prijelaze, već isključivo na teretne terminale, gdje će biti parkirani kamioni tako da ni u jednom trenutku neće biti moguće ući ili izaći s robom.
“Uvoz i izvoz će doslovno stati, a lanci opskrbe praktički ne funkcioniraju bez naših prijevoznika”, rekao je Mandić u emisiji “Euronews Region”.
Objasnio je da su posljednje dvije godine posvećene pokušajima rješavanja problema diplomatskim kanalima.
Poslali su pisma Europskoj komisiji i vlastima u Srbiji i BiH, održali sastanke u Bruxellesu, ali nije bilo konkretnih odgovora.
„Tijekom tog vremena ništa se nije dogodilo. Ostavili smo rok od mjesec i pol da se problem riješi, ali bez rezultata. Zato smo se odlučili na drastičnije prosvjedne mjere“, rekao je Mandić.
Prema njegovim riječima, sustav ulaska i izlaska ugrožava rad prijevoznika jer ograničava broj radnih dana unutar Schengena, a postojeće bilateralne kvote za prijevoz između zemalja Zapadnog Balkana i EU ne funkcioniraju kako je zamišljeno.
„Gotovo nijedna zemlja ne obavlja ni 3-5% svog prijevoza prema ugovorima, što znači da praktički sve prevoze naši vozači“, ističe Mandić.
Predviđeni prosvjedi počet će 26. siječnja i neće imati unaprijed određeno trajanje, sve dok se ne ispune zahtjevi prijevoznika ili dok Bruxelles ne pristane na razgovore i eventualnu reviziju Schengenskog sustava i EES-a.
Prijevoznici pozivaju i druge relevantne institucije i gospodarske komore da se uključe u formiranje strategije i pronalaženje rješenja, izvještava Euronews.
Mandić je naglasio da prosvjed ne ugrožava putnički promet, ali da teretni promet može biti potpuno paraliziran dok se ne pronađe kompromis. Također ističe da postoji mogućnost rješavanja problema jednostavnim tumačenjem postojećeg sustava za prekogranične radnike, ali da susjedne zemlje nisu pokazale volju za razgovor.
„Kad bismo čekali da se sve riješi onako kako mi želimo, to bi trajalo mjesecima. Zato smo prisiljeni poduzeti ovu akciju kako bismo problem stavili na stol i prisilili Bruxelles da se izjasni.
„Vozimo robu koju je kupio europski kupac i vozimo robu koju prodaje europski prodavač. Vozimo za njih i praktički radimo za njih.“ Mi smo prekogranični radnici i to je način da sjednemo i pronađemo prihvatljivo tumačenje i sve je gotovo“, istaknuo je Mandić.
Novi sustav ulaska-izlaska (EES) u Schengenu, koji bi se trebao u potpunosti primijeniti od 10. travnja, uzrokuje ozbiljne ekonomske probleme za gospodarstvo zapadnog Balkana, ocjenjuje ekonomski analitičar iz Sarajeva Admir Čavalić.
Ističe da sustav, izvorno osmišljen za kontrolu migracija, paradoksalno ugrožava slobodan protok robe i dugoročne lance opskrbe.
„Regija zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, uglavnom obavlja trgovinske aktivnosti sa zemljama članicama Europske unije.“ Novi sigurnosni sustav, usmjeren na kontrolu migracija, sada izravno ometa prijevoz robe, izjednačavajući prijevoznike s migrantima“, kaže Čavalić.
Objašnjava da to ima dvostruke posljedice: kratkoročno gospodarstvo trpi dodatne troškove prijevoza i transakcija, dok dugoročno postoji opasnost da će se prijevoz preseliti u druge regije gdje može funkcionirati bez tih ograničenja.
„Lanac opskrbe u ovom obliku nije dugoročno održiv. „Svatko tko poznaje tržište prijevoza jasno vidi da to vodi u kolaps“, upozorava Čavalić.
Prema njegovim riječima, posljedice će se osjetiti ne samo u regiji već i u samoj EU, gdje mnoge tvrtke ovise o kamionskom prijevozu sa Zapadnog Balkana. Dodaje da postojeće transportne kvote između balkanskih zemalja i EU ne funkcioniraju kako je zamišljeno, što dodatno komplicira situaciju.
Kada su u pitanju ekonomski interesi Bruxellesa i pojedinih država članica, Čavalić ocjenjuje da prevladavaju sigurnosni i politički interesi, a ne ekonomski.
„Vidim interes pojedinih država, poput Hrvatske i Slovenije, ali u Bruxellesu postoji spora birokracija koja otežava donošenje odluka. Dugoročne ekonomske posljedice nisu prioritet administrativnog aparata“, kaže analitičar.
Rješenje, prema Čavaliću, mogla bi biti revizija EES sustava kroz razgraničenje između prijevoznika koji se bave isključivo robom i onih koji ilegalno prevoze ljude.
„To bi zaštitilo ekonomski interes, a sigurnosne probleme migracija prepustilo nadležnim tijelima“, ističe Čavalić.
