Sa napuhanih 3,5 milijuna stanovnika u 2013. godini, pitanje je živi li danas u BiH 2,5 milijuna ljudi

Gužva na granici / Foto: Agencija
Gužva na granici / Foto: Agencija
Podjeli

Podatak s posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine da u Bosni i Hercegovini živi ukupno 3,531.159 stanovnika mnogi su već tad smatrali nerealnim i napuhanim. Danas, 12 godina poslije, dok novog popisa nema ni u najavi, samo najveći optimisti vjeruju da u BiH živi više od tri milijuna ljudi. Mnogi su skloniji vjerovati da se munjevito približavamo granici od 2,5 milijuna ljudi koji doista žive u BiH, piše Večernji list.

Primjerice, od 64 općine u Republici Srpskoj, samo šest ih ima više stanovnika nego 2020. godine. Sve druge bilježe pad. I u ovima koje bilježe više brojke – kao što su Banja Luka i Trebinje – rast je simboličan i nereprezentativan. Stoga realno zvuče tvrdnje da je stvarni broj stanovnika u RS-u odavno ispod milijuna.

Ništa bolja situacija nije ni u Federaciji BiH, što se najbolje vidi kroz pad broja djece u osnovnim i srednjim školama. Imamo problem s prirodnim prirastom, ali i dalje je gorući problem zapravo iseljavanje mladih. Procjenjuje se da je iz Bosne i Hercegovine u posljednjih pet godina otišlo tisuću doktora medicine i 200 liječnika specijalista, kako je navedeno u publikaciji Međunarodne organizacije za migracije. O broju radnika drugih profesija koji su privremeno ili stalno napustili BiH teško je i voditi evidenciju. Prirodni prirast u BiH već godinama je negativan: broj umrlih značajno nadmašuje broj rođenih.

U 2024. godini registrirano je 24.598 živorođene djece, dok je umrlo 35.595 osoba, što znači da je zemlja samo te godine izgubila više od 11.000 stanovnika po osnovi prirodnog kretanja. Trend pada rađanja nastavlja se i iz godine u godinu, broj novorođenih sve je manji, dok se proces starenja populacije ubrzava. Ukupna stopa fertiliteta ispod je razine jednostavne reprodukcije stanovništva, što znači da sadašnje generacije ne ostavljaju dovoljno djece da ih brojčano naslijede.

BiH danas spada među demografski stare zemlje, s medijanom starosti stanovništva od 45 do 46 godina. Struktura po dobi pokazuje smanjenje udjela djece i mladih te rast udjela starijih od 65 godina, što stvara sve veći teret na radno aktivnu populaciju.

Procjene međunarodnih organizacija pokazuju da bi do 2050. godine ukupan broj stanovnika mogao pasti za oko 23 posto, na približno 2,45 milijuna, uz daljnje starenje radno sposobnog stanovništva. To znači da će se omjer uzdržavanih (djeca i stariji) i radno aktivnih dodatno pogoršavati, posebno u ruralnim i već osiromašenim sredinama.

Stručnjaci procjenjuju da je BiH u posljednjih desetak godina izgubila više od 300.000 ljudi samo po osnovi migracija, pri čemu se uglavnom iseljavaju mladi i obrazovani. Emigracija je danas najveći pojedinačni čimbenik demografskog pada jer svaka odseljena radno sposobna osoba znači i izgubljeni potencijal za rađanje djece u zemlji.

Zemlja se suočava s “dvostrukim šokom”: istodobno gubi stanovništvo prema inozemstvu i bilježi premalo rođenih da nadomjesti ove odlaske. To se najviše osjeća u manjim općinama i pograničnim područjima, gdje čitava sela ostaju bez mladih obitelji i zatvaraju se škole. Demografske promjene već guraju mirovinski i zdravstveni sustav prema granicama izdržljivosti jer se broj korisnika mirovina i zdravstvenih usluga uvećava, dok broj zaposlenih koji ih financiraju opada.

Projekcije pokazuju da će radno sposobno stanovništvo u 2030-ima biti znatno manje i starije, što će dodatno usporiti ekonomski rast. Uz to, visok udio stanovništva starijeg od 50 godina u ukupnoj radnoj snazi i nedovoljna uključenost žena na tržište rada dodatno ograničavaju potencijal za ublažavanje posljedica starenja. Demografski pritisak traži istodobno reformu mirovinskog sustava, ulaganja u zdravstvo i politike koje će povećati zaposlenost, posebno žena i mladih.

Iako su u oba entiteta izrađene strategije populacijske politike i najavljene mjere podrške obiteljima s djecom, učinci na terenu za sada su skromni. Stručnjaci upozoravaju da jednokratne novčane naknade i parcijalne subvencije ne mogu same po sebi promijeniti trendove ako se usporedno ne poboljšaju uvjeti života, rada i stanovanja mladih obitelji.

Demografska kriza u BiH tako postaje pitanje ukupnog razvoja zemlje: bez stabilnog i dovoljno brojčanog stanovništva teško je održati javne sustave, privući investicije i planirati dugoročne reforme. Upravo zato demografi, ekonomisti i međunarodne institucije sve češće upozoravaju da je vrijeme za sveobuhvatne, a ne kozmetičke demografske mjere ako BiH želi izbjeći scenarij trajnog “tihog nestajanja”.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Koliko sada zarađuju radnici na baušteli, konobari i vozači: ‘Radi subotom pa mjesečno dobije 3 000’

U ožujku ove godine prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenima u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je 1 555 eura, dok je medijalna...

OTVOREN NATJEČAJ: Počinje utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Umjesto terena – svadbena svečanost:Ćuže, Đurasek i Jakovljević okrunili ljubav brakom

Nogometni klub HŠK Zrinjski Mostar podijelio je lijepu vijest sa svojim navijačima i sportskom javnošću. Trojica prvotimaca – Mario Ćuže, Neven Đurasek i...

Vlajčić: Nema razloga za dramatiziranje oko prijedloga DP-ove deklaracije o BiH

Potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić izjavio je u četvrtak kako nema razloga za dramatiziranje oko prijedloga deklaracije...

Poginuo motociklist iz Mostara

Motociklist M.P. (27) iz Mostara poginuo je jučer, u subotu, 13. lipnja 2026. godine, u prometnoj nesreći na području Trebinja, potvrdile su “Nezavisne...

Slični članci

Milas posjetio Studentski centar Sveučilišta u Mostaru: Cilj je još viši standard za studente

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas posjetio...

VIDEO: KOMPAS: Ivica Jerkić: Mostar i Hercegovinu su obranili i oslobodili HVO, HV i HOS

Umirovljeni general-bojnik Ivica Jerkić rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne kako...

Počinje toplotni udar

Temperature zraka izmjerene u 08:00 sati (°C): Mostar 22. Razina upozorenja METEOALARMA...

Zvonko Milas i čelnici Sveučilišta u Mostaru u srijedu u posjeti Studentskom centru

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske,...