Izvjestitelj Europskog parlamenta (EP) za Bosnu i Hercegovinu Ondřej Kolář izjavio je u razgovoru s bh. novinarima da je pesimističan u pogledu stanja u BiH, upozorivši da domaći političari izbjegavaju odgovornost, usporavaju reformske procese i često se oslanjaju na vanjske aktere umjesto da sami donose ključne odluke.
Govoreći sasvim otvoreno i iskreno, pomalo sam pesimističan u vezi s trenutačnom situacijom u Bosni i Hercegovini jer moj je dojam da ima mnogo ljudi na javnim funkcijama koji se nekako oslanjaju na vanjske aktere, koji nisu spremni preuzeti odgovornost za provedbu nužnih reformi koje bi zemlju pokrenule naprijed i zaista biti odgovorni za ono što rade. Čini mi se da pokušavaju, ili možda i ne pokušavaju, nego se jednostavno oslanjaju na druge da donesu odluke umjesto njih, a onda to koriste kao alibi za vlastitu neaktivnost, za vlastitu nesposobnost, ali kada netko drugi donese odluke ili im se nešto nametne, skloni su to kritizirati tvrdeći kako bi oni donijeli bolje odluke, iako to nisu bili u stanju učiniti. To, naravno, sve usporava, usporava reforme koje treba provesti i unutar zemlje i prema Europskoj uniji (EU) – kazao je Kolář.
Istaknuo je kako je za njega jako važno doći u Bosnu i Hercegovinu, biti tu i razgovarati s političarima, nevladinim sektorom i javnošću kako bi na terenu vidio kakva je situacija uistinu, te kako bi na neki način mogao formirati svoje mišljenje.
Promatrati stvari izdaleka sasvim je drugačije od razgovora s ljudima na terenu. Ne želim temeljiti svoje izvješće na dojmovima, već na činjenicama i zato jako želim ponovno doći u BiH i razgovarati sa svim relevantnim dionicima s kojima mogu razgovarati. To sam činio i ranije, kada sam pripremao prošlo izvješće. Proces je takav da mi najprije od Komisije dobijemo nacrt izvješća, u kojem se navodi i komentira napredak zemlje, koje se reforme provode i kako napreduje proces reformi, a zatim kao Parlament zapravo proučimo izvješće i donesemo odluku. Trebali bismo “ispitati” izvješće, odnosno jasno reći slažemo li se s njim kao Parlament. Kada donesemo konačnu odluku, s konačnim tekstom, on se upućuje na glasovanje na plenarnoj sjednici kako bi se vidjelo hoće li ga Parlament prihvatiti ili ne – dodao je Kolář.
Kazao je kako je iznimno važno da Europski parlament komunicira sa svojim partnerima u Parlamentu Bosne i Hercegovine.
Kada je riječ o eventualnom nezadovoljstvu ja mogu kritizirati samo sebe i kazati da bih mogao biti više aktivan, a mogao bih reći i da bi obje strane trebale poboljšati efikasnost. Kada sam u BiH ne mogu reći da neki možda ne žele razgovarati sa mnom iako komunikacija nije uvijek jednostavna jer ovisi umnogome i o tome s kime se razgovara, a najveći izazov je otvoreno razgovarati, a ne vrtjeti se samo u krug – kazao je Kolář.
Istaknuo je kako je, po njegovom mišljenju, Milorad Dodik jedan od razloga zbog kojih reforme u Bosni i Hercegovini ne idu dobro.
Ne znam ni za kakve pregovore iza zatvorenih vrata koji bi se eventualno mogli voditi kada je riječ o gospodinu Dodiku. Prilično sam siguran da stav EU-a kao cjeline ostaje isti. Imamo određena načela kojih se držimo i od kojih ne možemo odstupiti, jer kad bismo odstupili od tih načela, primjerice od vladavine prava, koja je u ovom slučaju vrlo važna, cijeli proces bi se mogao jednostavno baciti u smeće. Opet, sasvim iskreno govoreći, mislim da je Dodik zapravo jedan od razloga zbog kojih reforme u BiH ne idu dobro. Ne znam želi li on uopće da BiH postane dio EU-a ili želi da bude izolirana država ili pak želi da se Bosna i Hercegovina raspadne, a Republika Srpska postane dio Srbije. Tko to zna? No, igra koju on vodi nije nešto što EU kao cjelina, kako sam rekao, može prihvatiti. Znam da postoje zemlje, poput Mađarske, koje na neki način podržavaju Milorada Dodika, jer je to dio njihove politike prema Europskoj uniji – stvarati nered – naveo je Kolář.
Naglasio je i to kako je transparentnost jedno od temeljnih načela i jedan od temelja demokracije, te da je posebno važna u kontekstu izbornih procesa.
Imamo političare u Europskoj uniji koji tvrde da je demokracija u padu i da se svaka kontrola koja se uvodi nad demokratskim procesom s njihove strane kritizira kao pomak prema nekoj vrsti totalitarne vladavine. Osobno, ne mislim da je pogrešno nadzirati izborne procese jer to ne znači utjecati na proces, Postoje s druge strane ljudi koji pokušavaju iskriviti proces, koji plaćaju za razne stvari ili primjerice primaju novac od stranih organizacija, od zemalja poput Kine, a onda taj novac ulažu na načine koji nisu transparentni. Smatram da je transparentnost jedan od temelja demokracije i mislim da je primjena tih pravila i u drugim zemljama, u zemljama koje sada pokušavaju postati članice EU-a, zapravo sasvim prirodna. To je borba koju moramo izdržati ako želimo da se demokracija očuva na način na koji je imamo i poznajemo danas – kazao je Kolář.
Naveo je kako mnogi političari na zapadnom Balkanu, ali i u Europskoj uniji ne shvaćaju što znači biti transparentan i transparentno komunicirati prema javnosti.
Ako političari nešto skrivaju onda ne mogu očekivati da će im ljudi vjerovati, a transparentnost i povjerenje idu ruku pod ruku. Dok god političari u zemljama kandidatkinjama to ne razumiju, dok god ne žele reformirati izborni proces tako da bude potpuno transparentan i da ne postoji nikakav način da se on na bilo koji način iskrivi, tada će, naravno, biti vrlo teško vjerovati da oni doista žele postati dio demokratskog svijeta, istinski demokratskog svijeta. Ali, ponovno, spomenuo sam da je to problem i u pojedinim državama članicama EU-a. Mislim da je to zapravo izazov koji dijelimo i na kojem moramo zajednički raditi. Definitivno smatram da moramo provesti temeljne, snažnije reforme – kazao je Kolář.
Istaknuo je kako ljudi u Bosni i Hercegovini moraju izabrati političare koji shvaćaju da je Dayton privremen, da on ne može trajati i da on zapravo usporava napredak ove države pa bi se stoga BiH mogla nazvati nekom vrstom protektorata.
Ako imate nekoga tko stvarno ima ovlasti nadjačati mnoge odluke koje donose lokalni, domaći političari, ako imate nekoga tko ima moć intervenirati, ne u lošem smislu interveniranja, mijenjati zakone i donositi ključne odluke za zemlju, onda je riječ “protektorat” nešto što se sasvim razumljivo nameće mnogim ljudima. Mislim da građani Bosne i Hercegovine moraju biti svjesni da takav sustav zapravo usporava zemlju, da ne nudi nikakvu perspektivu ni budućnost, te da bi trebali birati političare koji to razumiju i koji doista žele otići od tog privremenog sustava, političare koji su spremni biti odgovorni, koji su spremni donositi odluke i koji se ne oslanjaju na nekoga drugoga da donosi odluke umjesto njih ili da mijenja sve ono što oni odluče – naglasio je Kolář.
Kada je riječ o glavnom pregovaraču Bosne i Hercegovine s Europskom unijom, Kolář ističe kako to mora biti osoba koja je stručnjak u tome kako prevesti potrebe zemlje u cjelini, a ne samo jedne etničke skupine.
Moj je strah da političari u Bosni i Hercegovini često razmišljaju u okvirima vlastite etničke pripadnosti i da nekako vjeruju kako predstavljaju samo jednu od etničkih skupina. Ako se takav pristup primijeni pri izboru glavnog pregovarača i ako glavni pregovarač bude osoba koja i sama vjeruje da govori samo uime jedne od skupina, bilo Hrvata, bilo Bošnjaka, bilo Srba, tada proces nikada neće ići naprijed. Ja nisam taj koji bi trebao držati lekcije BiH o tome koje političko tijelo treba izabrati tu osobu. Moja jedina poruka, moja jedina želja je da odgovorni političari shvate da će ta osoba govoriti uime cijele zemlje, a ne samo jednog njezina dijela – kazao je Kolář.
Također, razgovarajući s bosanskohercegovačkim novinarima u Bruxellesu, naveo je kako se boji da neki političari u Bosni i Hercegovini igraju igrice s Europskom unijom.
Kada pogledam izvješća iz Europske komisije i ono u što sam se sam uvjerio u BiH, nisam siguran da oni koji govore da se reforme poduzimaju doista jesu iskreni i da sami smatraju da su reforme uopće potrebne, tako da moram reći da sam ovdje vrlo oprezan. Naravno da je dijalog svakako uvijek nužan, bilo da se radi unutar same zemlje ili prema van, a u svakom slučaju potreban je kako bi se napredovalo. Ako nema napretka dijalogom se treba objasniti zašto do napretka nije došlo, gdje mi onda možemo ponuditi određenu pomoć. Europska unija ovdje nije kako bi donosila odluke umjesto nekoga, mi samo možemo pokazati na pravi put ili davati neke smjernice, pogotovo ako zemlja nije članica EU-a – kazao je Kolář.
