Odlazak iz BiH na Zapad postao je gotovo uobičajen životni put mnogih generacija. Netko krene odmah nakon škole, netko tek kad osjeti da ovdje više nema sigurnosti, a netko kada ga životne prilike jednostavno natjeraju. Najčešće je motiv isti – pronaći posao koji omogućava mirniju budućnost, radno okružje u kojem se trud cijeni i sustav u kojem se može zaraditi pristojna mirovina, piše Večernji list BiH.
Oni koji odu ne žale
Mnogo je onih koji odlaze s nadom da će u Njemačkoj, Austriji ili Švicarskoj konačno dobiti šansu raditi po pravilima, biti redovito prijavljeni, znati koliko će zaraditi svakog mjeseca i da će im se svaki dan rada jednog dana vratiti kroz mirovinu. Ta sigurnost, koju domaći sustav ne uspijeva pružiti, ono je što najviše privlači ljude da spakiraju kovčege i krenu u nepoznato. Ipak, odlazak na Zapad nije samo ekonomska računica. On sa sobom nosi težinu rastanka – od obitelji, prijatelja, rodnog grada. Često je to život između dvaju svjetova: radiš tamo, živiš ovdje u mislima. Mnogi kažu da najteže nije raditi, nego propuštati rođendane, ručkove, nedjeljna jutra, trenutke koji se ne mogu nadoknaditi. Ali većina onih koji odu ne žale.
Znaju da rade za mirniji život u starosti, za mirovinu koja će im omogućiti da se jednog dana možda vrate kući bez brige, s osjećajem da je sav trud imao smisla. Zapad im daje ne samo plaću nego i osjećaj da će svaki njihov radni sat biti prepoznat i pretočen u sigurnost na kraju radnog vijeka. Tako odlazak postaje nada, investicija u budućnost i način da se sakupi ono što su mnogi ovdje čekali godinama – stabilnost i poštovanje ljudskog rada. Jedna od zemalja u koju je otišao i još uvijek odlazi veliki broj građana BiH je Austrija. Prema podacima Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF), 22,7% stanovnika Austrije, odnosno oko 2,085 milijuna ljudi, rođeno je u inozemstvu. To je blagi porast u odnosu na prethodnu godinu, kada je taj udio iznosio 22,3 posto. Najveću imigrantsku skupinu čine Nijemci, u Austriji ih živi oko 270.500. Slijede državljani BiH (179.800), Turske (166.800), Rumunjske (148.600), Sirije (94.800) i Afganistana (48.200).
Odlični uvjeti
Austrija i dalje bilježi značajan udio stanovništva rođenog u inozemstvu, s posebnim naglaskom na doseljavanje iz Njemačke i zemalja zapadnog Balkana, uključujući BiH. Ova država uvodi nova pravila za umirovljenje koja će utjecati na tisuće radnika iz BiH. Stroža pravila za subvencionirani rad s nepunim radnim vremenom prije umirovljenja (Altersteilzeit) stupit će na snagu u Austriji od siječnja 2026. Trajanje i uvjeti korištenja ovog modela također se mijenjaju. Mnogi zaposleni do sada su koristili takozvani Altersteilzeit da bi postupno smanjivali broj radnih sati prije umirovljenja. Međutim, od 2026. ovaj model će biti značajno ograničen. Prema novim pravilima, maksimalno trajanje rada s nepunim radnim vremenom prije umirovljenja postupno će se smanjivati.
Od 2026. maksimalno 4,5 godina, od 2027. maksimalno 4 godine, od 2028. maksimalno 3,5 godina, od 2029. maksimalno 3 godine. Stručnjakinja iz Austrijske radničke komore (AK) Verena Stiboler naglasila je za Kleine Zeitung da zaposleni i dalje neće imati nikakva ograničenja u pogledu visine mirovine, bolovanja, naknade za nezaposlenost ili otpremnine zbog korištenja modela Altersteilzeit. Još jedna važna promjena tiče se potrebnog razdoblja zaposlenja: do sada je bilo potrebno 780 tjedana (15 godina) rada u posljednjih 25 godina, a do 2029. ovaj će se zahtjev povećati na 884 tjedna (17 godina). Povećanje će se provoditi postupno, svaka tri mjeseca za osam tjedana. U Austriji se pravo na mirovinu može ostvariti već nakon pet godina radnog staža. Iznos mirovine ovisi o tome koliki su u tih minimalno pet godina bili iznosi plaće i davanja u mirovinski fond. Austrija isplaćuje 14 mirovina. Uz 12 redovitih, dvije dodatne isplaćuju se za Uskrs i Božić, što je i dalje čini jednom od najpoželjnijih država za steći mirovinu.
