Sigurnost djece i mladih na internetu postaje jedno od ključnih društvenih pitanja. Sve više stručnjaka upozorava na porast elektroničkog nasilja, ali i na potrebu boljeg zakonodavnog okvira i edukacije.
O aktualnim izazovima i mjerama zaštite djece na internetu, kao i o europskim politikama u tom području, u emisiji Studio 4 HRT-a govorili su zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak i Ivan Ćaleta iz Centra za sigurniji internet.
Na pitanje o aktualnom stanju s tzv. Chat Controlom, zastupnica Glavak istaknula je kako se u medijskom prostoru, i u Hrvatskoj i na razini Europske unije pojavilo mnogo dezinformacija.
-Neće biti masivnog nadzora građana niti masivnog čitanja poruka, naglasila je Glavak, pojašnjavajući da se radi o uredbi o utvrđivanju pravila za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece.
Podsjetila je da je privremena verzija uredbe usvojena još 2021. godine te vrijedi do travnja 2026.
-Trenutno platforme već rade razmjenu poruka na dobrovoljnoj osnovi. Ono što moramo pronaći jest uravnotežen pristup, poručila je Glavak, dodavši da su brojke alarmantne.
-Svakog dana dijele se najmanje dvije fotografije i videozapisa seksualnog zlostavljanja djece. Prošle godine globalno je detektirano 20 milijuna takvih sadržaja, a u Hrvatskoj je policiji prijavljeno oko 10 tisuća strašnih sadržaja, istaknula je.
Glavak je upozorila i na političke manipulacije oko teme.
-Chat Control bila je plodno tlo za dezinformacije, posebno je u tome prednjačio SDP, iako smo uporno ponavljali službeni stav Europskog parlamenta, rekla je.
Zastupnica Glavak osvrnula se i na nedavni sastanak s izvršnom potpredsjednicom Europske komisije Hennom Virkkunen.
-Razgovarali smo o utjecaju društvenih mreža na mlade, kao i o potrebi za boljom implementacijom medijske pismenosti u kurikulumima, izjavila je, dodavši da će upravo ona biti izvjestiteljica u ime Europske pučke stranke za nadolazeće izvješće o toj temi.
Najavila je i nove europske inicijative.
-Očekujemo akcijski plan za borbu protiv cyber nasilja do veljače, a predložit ćemo i jedinstveni broj na koji bi se djeca mogla javljati, kazala je Glavak.
Zastupnica je posebno upozorila na utjecaj društvenih mreža u kontekstu radikalizacije mladih.
-Djeca koja su izolirana, bez socijalnih vještina i podrške, prema izvješćima češće su meta za regrutaciju u ekstremističke skupine, upozorila je.
Također je pozvala na potrebu da se internetsko nasilje prepozna kao kriminalno djelo.
-Neke zemlje EU već su kriminalizirale cyber nasilje. U Hrvatskoj to još nije slučaj, rekla je Glavak, dodavši kako je o toj temi već razgovarala s premijerom i ministrom pravosuđa.
Govoreći o svakodnevnim izazovima u praksi, Ivan Ćaleta iz Centra za sigurniji internet upozorio je da su društvene mreže postale “plodno tlo za različite oblike zlostavljanja”.
-Djeca nam se vrlo često javljaju zbog vršnjačkog nasilja, uvredljivih komentara, neprimjerenih sadržaja, snimanja bez dozvole i objavljivanja na TikToku i Snapchatu, rekao je Ćaleta.
staknuo je kako roditelji i djeca često ne znaju kako postupiti, a jednom kad se sadržaj objavi na društvenim mrežama i na internetu, teško ga je ukloniti.
-Takve objave brzo prelaze iz škole u školu, iz grada u grad, pa i preko granica, kazao je.
Dodao je kako online nasilje više nije ograničeno samo na društvene mreže, već se širi i na videoigre.
-Česti su slučajevi vršnjačkog i seksualnog zlostavljanja u “multiplayer igrama”, gdje više djece igra isto vrijeme uživo.
Primjerice, Roblox se pokazao kao jedno od najplodnijih tla za predatore, izjavio je Ćaleta.
Glavak ističe kako je svaki treći korisnik interneta dijete, a svako sedmo dijete u osnovnoj školi je barem jednom dogovorilo susret s osobom koju je upoznalo online.
-Naravno da možemo govoriti o prljavoj industriji koja se iza toga skriva. Najnovija istraživanja o digitalnim navikama učenika u Hrvatskoj nam pokazuju da mladi otvaraju profile na društvenim mrežama s deset godina. To je zabrinjavajuće, naglasila je.
Kazala je kako bi uskoro trebala zaživjeti “digitalna lisnica” koja je sada u eksperimentalnoj fazi, gdje će se provjera dobi više zaštititi.
-Pet zemalja su sada u testnoj fazi, neke zemlje idu i dalje od toga. Australija je već sada donijela zabranu korištenja društvenih mreža za mlađe od 17 godina, a danska ministrica najavila je da bi to bilo u Danskoj sa 16 godina. Postoje različiti mehanizmi, ali radi se na dobrovoljnoj osnovi i trebamo snažniju zaštitu s europske razine. Čak 97% mladih koristi internet svaki dan. Naši mladi žive u digitalnom svijetu. Provedu više od 8 sati i 40 minuta na različitim uređajima, u virtualnom svijetu. A jedno od šest školske djece kaže da je doživjelo cyber bullying, naglasila je.
