Organizacija za zaštitu prirode WWF Adria iz Zagreba priopćila je u ponedjeljak da je obnovljeno gotovo 1500 hektara močvare Hutovo blato kojoj i dalje prijeti opasnost zbog vodno-energetskog projekta Gornji horizonti kojega realiziraju vlasti Republike Srpske.
WWF Adria zajedno s upravom Parka prirode Hutovo blato kroz projekt MERLIN obnavlja kanale i odmuljuje Deransko jezero. Te aktivnosti pomažu u očuvanju bioraznolikosti, smanjenju negativnih učinaka klimatskih promjena i skladištenju ugljika, što je ključno za održavanje stabilnosti ekosustava, priopćila je WWF ADria Zagreb.
Projekt „MERLIN” (Mainstreaming Ecological Restoration of freshwater-related ecosystems in a Landscape context: Innovation, upscaling and transformation) je najveći projekt u Europi koji se bavi restauracijom i transformacijom upravljanja vodenih ekosustava. Vrijedan je više od 22 milijuna eura i u njemu sudjeluje 46 partnerskih organizacija iz cijele Europe.
Iako su postignuti značajni pomaci, Hutovo blato i dalje je pod prijetnjom zbog planova za izgradnju hidroelektrana na rijekama, što bi moglo ugroziti prirodni vodni režim tog područja. Pored gubitka vode, predstojeći hidrološki zahvati mogli bi dovesti do zaraštavanja, presušivanja i povećanja rizika od požara, ugrožavajući biološku raznolikost i lokalnu zajednicu.
„Park prirode Hutovo blato je pod pritiskom razvoja mreže hidroelektrana u blizini izgubio preko 50% voda koje su kroz različite izvore punile močvaru. Obnovom Hutovog blata doprinosimo borbi protiv klimatskih promjena, čuvamo jedinstvenu bioraznolikost BiH, kao i najvažniji ljudski resurs – vodu”, objasnila je projektna suradnica iz WWF-Adrije Matea Jarak, . Osim biološke vrijednosti tog područja, vrijednost Hutovog blata je i u zadržavanju ugljika u naslagama treseta.
Močvare poput Hutovog blata imaju kapacitet skladištenja ugljika veći nego sve šume u Bosni i Hercegovini koje pokrivaju više od 50% površine zemlje, pojasnili su iz WWF Adria.
Hutovo blato, koja je od 2000. na Ramsarskoj listi važnih močvarnih staništa, smješteno je u dolini rijeke Neretve i dom je za 163 vrste ptica, 630 biljnih vrsta te brojne endemske vrste riba.
Godinama ga ugrožava vodno-elektroenergetski projekt Gornji horizonti koji uključuje izgradnju hidroelektrana s preusmjeravanjem voda, pritoka rijeke Neretve, čime se značajno mijenja prirodni vodni režim ovog ekosustava.
Započele su ga vlasti bivše Jugoslavije, a realizira se preusmjeravanjem pritoka Trebišnjice, Bileće i drugih u veće akumulacijske rezervoare ili kanalizirane tokove, kako bi se koristila za proizvodnju električne energije u istočnoj Hercegovini.
Projekt je ugrozio ekološku ravnotežu doline Neretve, jer smanjuje količinu vode koja prirodno teče kroz rijeku i njezine pritoke, što je dovelo do smanjenja pritoka u močvaru, poplavnih područja i bioraznolikosti.
