U Mostaru je u srijedu, u organizaciji Agencije za privatizaciju Hercegovačko-neretvanske županije, otvoren seminar na temu Program edukacije o javno-privatnomu partnerstvu.
Trodnevni program seminara obradit će niz tema koje obuhvaćaju javno-privatno partnerstvo, kroz zakonodavne i institucionalne okvire, načine priprave i provedbe projekata, strateško planiranje, ugovore, programe UNICEF-a, modele praćenja i nadziranja provedbe toga oblika partnerstva te razmatranje potencijalnih projekata na području Hercegovačko-neretvanske županije, istaknuli su iz Vlade HNŽ-a.
Izaslanik predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač Darko Juka istaknuo je kako seminar ima izniman značaj za zajedničko djelovanje javnoga i privatnog sektora.
– Iz samoga je programa seminara primjetan sveobuhvatan pristup podrobnoj raščlambi javno-privatnoga partnerstva, od samih pojmova, preko zakonodavnih i institucionalnih okvira, do strateškoga planiranja, priprave i provedbe projekata – izjavio je Juka, dodajući da je Skupština Hercegovačko-neretvanske županije još 2013. usvojila Zakon o javno-privatnomu partnerstvu.
Istaknuo je i to kako je Vlada donijela četiri uredbe i Pravilnik o ustroju i vođenju Registra ugovora javno-privatnoga partnerstva koji podrobnije utvrđuju načine provedbe toga zakona u praksi.
– Projekti iz ovoga područja služe kako bismo unaprijedili razinu i kakvoću javnih usluga i zato raduje što će stručnu edukaciju na ovomu seminaru izvršiti tim stručnjaka iz Agencije za javno-privatno partnerstvo i privlačenje stranih investicija Republike Hrvatske, ljudi s iznimnim teoretskim i praktičnim iskustvom – dodao je Juka.
Ministar financija HNŽ-a Adil Šuta istaknuo je kako je javno-privatno partnerstvo relativno novi oblik financiranja javnih potreba o kojemu se posljednjih nekoliko godina intenzivnije govori i najavljuje njegova primjena u HNŽ-u.
– Razlozi za uvođenje javno-privatnoga partnerstva su proračunska ograničenja, potreba za unaprjeđenjem kakvoće usluga javnoga sektora kroz primjenu znanja i metoda rada privatnoga sektora te povećanje učinkovitosti u korištenju sredstava iz fondova. Posebno jer je javno-privatno partnerstvo put razvitka Županije – izjavio je Šuta.
Edukaciju na seminaru vodila je skupina stručnjaka iz Agencije za javno-privatno partnerstvo i privlačenje stranih investicija RH ispred koje je značaj ovog događaja pojasnio stručnjak za javno i privatno partnerstvo s Pravnog fakulteta u Zagrebu Domagoj Dodig.
– Ovdje se prije svega radi o radionici pripreme, provođenja i praćenja projekata javnog i privatnog partnerstva u HNŽ-u, a mi smo došli prezentirati hrvatska iskustva, rekao je Dodig za Fenu.
Dodao je da se Hrvatska iskustva temelje na 17 projekata u operativnoj fazi, ukupne kapitalne vrijednosti nekih 350 milijuna eura.
– U javnosti se često navodi da je javno i privatno partnerstvo izuzetno skup model realizacije projekta, međutim prema našim iskustvima to je model gdje se mjesečna naknada za korištenje javne usluge kreće između četiri i deset eura po metru kvadratnom – kazao je Dodig.
Pjasnio je da je model javnog i privatnog partnerstva (JPP) u praksi model u kojem privatni partner gradi ili rekonstruira te upravlja i održava javnom infrastrukturom na određeni broj godina, najčešće na period od nekih 20 ili 30 godina, i zato vrijeme prima naknadu.
Kao najpoznatiji projekt u Hrvatskoj, naveo je onaj Zračne luke u Zagrebu, a na županijskoj razini obnovu 35 škola u Varaždinskoj županiji te izgradnja škola u Koprivničko – Križevačkoj.
Između ostalog, istaknuo je i očitu razliku JPP-a i drugih modela javne infrastrukture.
– To je model u kojoj privatni sektor donosi potrebnu razinu efikasnosti javnom sektoru. Primjera radi, kada gradimo kuću, nećemo staviti najjeftinije prozore, jer će nas to dočekati u razdoblju održavanja. Na taj način se u značajnoj mjeri smanjuje korupcija i izloženost javnog sektora određenim fiskalnim rizicima – upozorio je Dodig.
Što se primjene modela u BiH tiče, iznio je konkretne naputke.
– BiH se suočava s izazovom nedostatka primjene modela JPP. Ja bih rekao da je to strah javnog sektora što mu donosi privatni. Javni sektor se boji se da ću mu privatni uzeti profitabilnost. Ali pravila igre, vrlo su jasna. Trebalo bi razmišljati u smjeru da se zakonodavni okvir prilagodi, a procedura pripreme i odobravanja projekata ubrzaju – zaključio je Dodig.
Za kraj je u tom kontekstu istaknuo pozitivan primjer Hrvatske, gdje je prije određenih pravnih izmjena administrativna procedura trajala 270 dana, a sada traje 30.
