Prva transkateterska perkutana implantacija aortne valvule (TAVI) uspješno je izvedena jučer, 2. listopada 2025. godine u Odjelu za intervencijsku kardiologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. Zahvat je izveo prof.dr.sc. Joško Bulum, voditelj Odjela za intervencijsku kardiologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb uz medicinski tim iz SKB Mostar, predvođen voditeljem Odjela za kardiologiju mr. sc. Darkom Markota.
TAVI je minimalno invazivna procedura za liječenje aortne stenoze, suženog aortnog zaliska, koja zamjenjuje oštećeni zalistak novim uz pomoć katetera. Umjesto operacije na otvorenom srcu, TAVI koristi kateter koji se uvodi kroz krvni sud u preponi kako bi se ugradio novi biološki zalistak unutar starog. Postupak je namijenjen pacijentima visokog ili umjerenog rizika za konvencionalnu kiruršku operaciju srca, a omogućava brži oporavak i poboljšanje kvalitete života.
TAVI zahvat, koji traje oko sat vremena, izveden je, po prvi put u Mostaru, kod dva bolesnika s teškom aortnom stenozom iz Hercegovačko-neretvanske županije, starosti 81 i 83 godine.
O svemu što je prethodilo ovom velikom danu za Odjel kardiologije u SKB Mostar, dr. Markota je rekao: „Pripreme za izvođenje zahvata u našoj kući traju već pola godine. Pristup metodi je multidisciplinaran. Naime, od prvog kontakta s bolesnikom do implantacije valvule potrebno je napraviti niz različitih pretraga, a primarno ehokardiografiju koja bolesnika svrstava u skupinu mogućih kandidata za TAVI. Potom slijedi daljnja obrada koja uključuje koronarografiju te eventualno i istovremeno intervencijsko rješavanje mogućih stenoza koronarnih arterija, radiološka pretraga MSCT aorte po TAVI protokolu. Na osnovu prikupljenih podataka o bolesniku, u konačnici, tim liječnika (intervencijski kardiolog, radiolog, kardijalni kirurg, kardioanesteziolog) odlučuje zajedno o pristupu i načinu daljnjeg liječenja odnosno je li pacijent kandidat za klasičnu kardiokiruršku intervenciju sa zamjenom valvule ili novu metodu TAVI.“
Uz napomenu kako je stenoza aortne valvule najčešća srčana greška u zapadnom svijetu čija se prognoza značajno pogoršava pojavom simptoma, dr. Markota je pojasnio kako se ranije, radi nepostojanja alternativnih načina liječenja, jedna trećina bolesnika s teškom aortnom stenozom nije operirala iz razloga visokog operativnog rizika. „Da bi se i ovim bolesnicima omogućilo liječenje razvijena je metoda – kateterom potpomognuta implantacija aortne valvule (“transcatheter aortic valve implantation” – TAVI). Metoda se brzo tehnički razvijala, optimizirana je razvojem predoperativne slikovne dijagnostike, uvedeni su različiti tipovi proteza te je tehnika implantacije značajno poboljšana tako da danas indikacijsko područje obuhvata gotovo sve bolesnike starije od 70 godina s teškom simptomatskom aortnom stenozom. Edukacijom i osposobljavanjem stručnog kadra na Odjelu za kardiologiju, naši pacijenti od danas imaju mogućnost da urade ovu metodu u našoj Ustanovi sto je do sada bila rijetkost u cijeloj BiH, te su pacijenti morali ići u inozemstvo“ , rekao je dr. Markota te se zahvalio prof. Bulumu na nesebičnoj pomoći i prilici da surađuju s KBC Zagreb kao i čitavom medicinskom timu koji su sudjelovali u pripremi i izvođenju procedure. „Uspjeh zahvata zasluga je timskog rada“, istaknuo je dr. Markota.
Prof. Bulum je rekao kako se radi o novijoj metodi koja se u svijetu počela izvoditi od 2002. godine, dok se na Rebru izvodi već 12 godina.
„Godišnje izvedemo oko 180 ovakvih zahvata na Rebru“, dodao je te potom iskazao zadovoljstvo zbog suradnje s mostarskim timom: „Moram pohvaliti dr. Markotu i njegov tim. Mogu reći da sam radio u jako puno centara i uvodio ovu metodu, ali sa sigurnošću mogu reći da je ovo bolnica gdje smo najlakše počeli jer je ekipa dobro organizirana, predani su radu, marljivi, tako da je bilo zadovoljstvo raditi. Nije ništa bilo opterećujuće što zna biti kada dođete u novu bolnicu gdje prvi put radite“, naglasio je prof. Mulat te istaknuo kako mu, kao rođenom Metkovčaninu, dolazak u južnije krajeve predstavlja profesionalno ali i osobno, veliko zadovoljstvo.
Prof. Mulat je pojasnio kako su jednokratni troškovi ovog zahvata jeftiniji za zdravstveni sustav nego dugogodišnja skrb o ovakvim bolesnicima. „Ova metoda daje odlične rezultate liječenja jer nakon zahvata, pacijenti već nakon šest sati mogu ustati, a teoretski već sutra mogu ići kući, a zapravo druga opcija i ne postoji jer je klasični kirurški zahvat prerizičan te su ti pacijenti osuđeni na stalna gušenja, česte odlaske u Hitnu pomoć, hospitalizacije u bolnicama itd.“
Procedura cjelokupnog zahvata košta oko 23.000 eura i za sada punu cijenu snose županijski zavodi za zdravstveno osiguranje Hercegovačko – neretvanske i Hercegbosanske županije.
