U Bosni i Hercegovini registrirane su četiri slobodne zone, od kojih je posljednja registrirana još 2004. godine, potvrđeno je za “Nezavisne novine” iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO BiH).
Kako su naveli, prva od njih, Slobodna zona “Hercegovina” u Mostaru, registrirana je 27. veljače 1996. godine.
Druga je Slobodna zona “Visoko” iz ove lokalne zajednice i započela je s radom 19. kolovoza 1997. godine, a treća je Slobodna zona “Vogošća” iz istoimene općine, koja je registrirana 15. listopada 1999. godine.
Posljednja slobodna zona koja je registrirana bila je HOLC iz Lukavca i započela je s radom 15. travnja 2004. godine.
“Prema odredbama Zakona o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini, slobodna zona definirana je kao dio carinskog područja Bosne i Hercegovine, koji je posebno ograđen i označen i u kojem se obavljaju gospodarske aktivnosti pod posebnim uvjetima u skladu sa Zakonom o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini i spomenutim zakonom. Mora biti ograđena, označena i regulirana tako da se kretanje robe i osoba u ili iz slobodne zone može odvijati samo kroz određene izlaze ili ulaze koji su pod carinom.” kontrola”, naveli su iz Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
Dodali su da u godinama nakon 2004. do danas, kod Uprave za neizravno oporezivanje nije registrirana nijedna nova slobodna zona u Bosni i Hercegovini, koja je započela s radom, radi uspostavljanja carinskog nadzora nad njom i postupanja u skladu s carinskim i drugim važećim propisima iz područja neizravnog oporezivanja.
“Radi informiranja, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, na svojoj 78. sjednici, održanoj 12. svibnja 2025. godine, donijelo je odluku o određivanju dijela carinskog područja Bosne i Hercegovine kao Slobodna zona ‘Gradiška’, koja još nije započela s radom (dok navedeno Ministarstvo ne donese odluku kojom se potvrđuje da su ispunjeni svi uvjeti za početak rada te zone i da slobodna zona može započeti s radom te do obavještavanja te zone Uprave za neizravno oporezivanje)”, pojasnili su iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
Istaknuli su da su slobodne zone dijelovi carinskog područja BiH ili područja koja se nalaze u tom području i odvojena su od ostatka carinskog područja.
„Koristi se u svrhu naplate uvoznih dažbina i primjene mjera uvozne trgovinske politike. Strana roba smatra se da nije u carinskom području BiH, pod uvjetom da nije puštena u slobodan promet ili da nije stavljena u drugi carinski postupak ili upotrebu, ili da nije korištena ili potrošena u slobodnoj zoni pod uvjetima drugačijim od onih utvrđenih carinskim propisima. Domaća roba namijenjena izvozu, koja smještajem u slobodnu zonu ispunjava uvjete propisane posebnim propisima, podliježe mjerama koje bi se primjenjivale prilikom izvoza takve robe. Nad stranom robom smještenom u slobodnu zonu ne obavljaju se nikakve operacije, ne podliježe plaćanju carine i PDV-a, bez obzira na njezino podrijetlo. Roba koja napušta slobodnu zonu može se izvoziti ili ponovno izvoziti u drugi dio carinskog područja BiH, uz obveznu primjenu odgovarajućeg carinskog postupka“, priopćila je Uprava za neizravno oporezivanje i oporezivanje (UNO) BiH.
Zoran Adžić, načelnik Gradiške, ranije je za „Nezavisne novine“ izjavio da je položaj slobodne ekonomske zone odmah uz novi most i granični prijelaz s Hrvatskom jedan od najboljih položaja u… Balkan.
„To je prepoznala i Svjetska banka, koja će osigurati određena sredstva za izradu regulacijskog plana za slobodnu ekonomsku zonu. Ovo je velika pomoć za Gradišku, za građane i gospodarstvenike našeg grada, ali i za Republiku Srpsku“, rekao je Adžić.
