NATO saveznici su u srijedu oborili tri ruska drona koji su ušli u poljski zračni prostor, što je, prema riječima dužnosnika za Military Times, prvi put u povijesti zapadnog vojnog saveza da su se njegovi zrakoplovi suočili s potencijalnim prijetnjama u savezničkom zračnom prostoru.
Ruski upad je izazvao “višeslojni odgovor” NATO saveznika, koji su stavili njemačke Patriote u Poljskoj u stanje pripravnosti i lansirali talijanski zrakoplov za rano upozoravanje u zraku i spremnik goriva u zraku iz NATO-ove flote višenamjenskih transportnih zrakoplova tankera (MRTT), prema riječima visokog obrambenog dužnosnika.
Sve to lijepo zvuči, no zanimljiv je još jedan podatak koji prenosi Defense News – visoki vojni dužnosnik, kako se navodi, rekao je da se osam drugih ruskih dronova srušilo samo od sebe nakon ulaska u poljski zračni prostor, odnosno njihov pad nije rezultat djelovanja obrambenih snaga NATO-a.
Doduše, iz ovoga nije jasno što se dogodilo s još osam ruskih dronova, budući da se tvrdi kako ih je bilo ukupno 19, ali svejedno je posve u skladu s ocjenama Politica i Newsweeka, koji u četvrtak i petak pišu o vrlo ograničenim sposobnostima NATO obrane.
Politico tako zaključuje da NATO nije spreman oduprijeti se napadima ruskih dronova jer saveznici naprosto nemaju na raspolaganju isplative protumjere za suočavanje s jeftinim ruskim dronovima od drveta i pjene, dok Newsweek također donosi procjenu da NATO nije spreman na masivne ruske napade dronovima te da se savezu nameće hitno i neugodno pitanje koliko bi dobro mogao presresti mnogo veći ruski napad dronovima ili projektilima.
Upad najmanje 19 dronova u Poljsku bio je, kako se procjenjuje, i politički i vojni test Rusije. Ulrike Franke iz Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR), kaže kako je vrlo dobro što je Poljska detektirala i srušila dronove, no činjenica jest da je NATO-ova akcija bila daleko manje učinkovita od uobičajenog odgovora Ukrajine na ovakve i daleko masovnije napade. Dok je NATO oborio tri drona, Kijev obično tvrdi da mu je stopa presretanja od 80 do 90 posto, unatoč tome što se radi o daleko jačim napadima.
Franke ističe da postoji nesklad između jeftine ruske opreme i skupog vojnog odgovora NATO-a. “Što ćemo učiniti, slati F-16 i F-35 svaki put? To nije održivo. Moramo se bolje opremiti sustavima protiv dronova”, upozorila je, kako piše Politico.
Neke dronove su presreli najsuvremeniji nizozemski borbeni zrakoplovi Lockheed Martin F-35 pete generacije. Glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte, rekao je da su tijekom napada ruskih dronova bili angažirani poljski F-16, nizozemski F-35, talijanski AWACS, višenamjenski transportni tankera i također izuzetno skup njemački sustav protuzračne obrane Patriot, kako je prenio Kyiv Independent.
Radi se o opremi vrijednoj milijarde dolara za suprotstavljanje jeftinim ruskim dronovima Gerbera, kopijama iranskog Šaheda, čija se proizvodnja procjenjuje na svega 10.000 dolara. Ili, kako je poentirao Kyiv Independent, za rušenje dronova od 10.000 dolara, izrađenih od šperploče i pjene, korištene su rakete Sidewinder, koje koštaju oko 400.000 dolara po komadu.
U protuzračnu obranu već dugo se upire prstom kao u jedan od glavnih nedostataka u sposobnostima zemalja članica NATO-a. Europska unija također potiče članice da potroše dio od 150 milijardi eura SAFE kredita na protuzračnu obranu. No, velik dio tog novca namijenjen je vrlo skupom oružju. I sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski naglasio je da američki MIM-104 Patriot i francusko-talijanski SAMP/T sustavi protuzračne obrane, od kojih svaki košta stotine milijuna dolara, nisu razumna opcija protiv jeftinih ruskih kamikaza dronova.
Ukrajina ne koristi takvu opremu za suzbijanje valova ruskih bespilotnih letjelica kojih može biti na stotine u jatu na noćnom nebu. Umjesto toga, razvila je vlastite vrlo jeftine presretačke dronove kako bi suzbila te ruske prijetnje. Sada je to pitanje pokrenuto u četvrtak tijekom briefinga glavnog tajnika NATO-a i veleposlanika članica EU-a u Bruxellesu. Zaključak je bio da vojske članica NATO-a ne bi mogle redovito koristiti F-35 za presretanje takvih prijetnji. “Sam Rutte je to zaključio i nitko se nije protivio”, otkrio je jedan od diplomata.
Prema Charlyju Salonius-Pasternaku, izvršnom direktoru helsinškog think tanka Nordic West Office, prilagodba NATO-ovog odgovora na rusku masovno proizvedenu i jeftinu opremu odavno je trebala biti provedena. Neke zemlje, kako kaže, prilagođavaju svoje arsenale – i to one koje prijetnje osjećaju akutnije – ali potrebno je neko vrijeme za provedbu proračunskih odluka.
