Oko 83 posto ilegalnih migranata koji su prošle godine ušli na zapadni Balkan u EU je ušlo preko teritorije BiH, pokazuju najnoviji podaci koji su objavljeni na stranici Međunarodne organizacije za migracije, u izvještaju za prvih deset mjeseci prošle godine.
Oko četiri posto njih su u EU otišli preko aerodroma u BiH, a najveće tranzitne točke kroz BiH, prema ovom izvještaju, su Sarajevo, Bijeljina, Orašje, Banjaluka, Bihać i Velika Kladuša.
Ako su se kretali kopnenim putem, najčešće su u BiH ulazili kroz Bratunac, Loznicu i Bijeljinu. Migranti su se najduže zadržavali u BiH, u prosjeku 30 dana, a najmanje u Albaniji, samo šest.
Kroz BiH su se najčešće kretali pješke, a zatim autobusom, pa i privatnim automobilima. Prema podacima koje je prikupio OIM, u prosjeku, migranti su granicu s EU iz BiH pokušali prijeći 3,3 puta na svaki uspješni prelazak. U BiH je najviše migranata registrirano 2023. godine, kada ih je bilo oko 34.409, a najmanje 2021, upola manje.
Inače, zapadnobalkanska ruta je u 2024. godini predstavljala nešto više od trećine svih ulazaka u EU, a Turska i Grčka su dvije najveće točke u kojima se migranti organiziraju za ulazak na zapadni Balkan.
Zato što je Mađarska čvrsto zatvorila svoje granice, najviše ih se iz Srbije odlučuju da u EU probaju ući preko BiH, mada ih je i u prošloj godini gotovo petina u EU pokušala ući preko Mađarske.
“Većina migranata navela je ekonomske faktore kao primarni razlog za napuštanje zemlje porijekla, potkrijepljeno podacima koji pokazuju da je skoro polovina navela prethodnu nezaposlenost. Pored toga, navedeni su rat i sukobi kao razlozi koje je iznijela polovina intervjuiranih migranata, a lično ciljano nasilje prijavio je mali procenat migranata”, stoji u izvještaju.
Posebno zabrinjava podatak da je gotovo jedna petina migranata izjavila da je doživjela barem jedan oblik nasilja, zlostavljanja i eksploatacije tijekom putovanja, a kao prve tri planirane destinacije naveli su Njemačku, Italiju i Francusku.
Prema njihovim izjavama, najviše nasilja pretrpjeli su u kampovima ili u nepristupačnim terenima, a najčešće potrebe su navodili hranu i vodu.
Zemlje koje su navodili kao destinacije bile su preporuke porodice i prijatelja, najčešće zbog visokog standarda i povoljnih socioekonomskih uvjeta.
Gotovo trećina migranata je sirijske nacionalnosti, a slijede Marokanci i Afganistanci, koji čine po petinu ukupnog broja. Slijede Pakistan, Turska, Nepal, Bangladeš, Iran, Egipat i Alžir.
Gotovo 40 posto migranata navelo je da ima samo osnovnu školu od obrazovanja, dok ih oko 30 posto posjeduje srednjoškolsku diplomu ili zanat.
Polovina ih je navela da u zemlji porijekla nisu mogli naći posao da prehrane porodicu.
Na putu se najduže zadržavaju Pakistanci, koji u putovanju provedu u prosjeku 886 dana, a slijede Sirijci sa 792 dana u putu i Afganistanci sa 609 dana u putu, prenose Nezavisne novine.
