Podaci upućuju na usporavanje gospodarskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini početkom godine – industrijska proizvodnja nastavila je padati, a zabilježen je i pad prometa u maloprodaji, navedeno je u najnovijem Izvješću Europske komisije o stanju gospodarstava zemalja u procesu proširenja, prenose Nezavisne novine.
Kako ističu, Centralna banka BiH smanjila je svoju projekciju rasta za 2025. godinu na 2,4 posto, ponajprije zbog očekivanog slabljenja vanjske potražnje. Istodobno, prognoza inflacije povećana je na 3,5 posto, prvenstveno zbog domaćih pritisaka na cijene, proizašlih iz snažnog rasta plaća.
Iz takvih pokazatelja može se zaključiti kako Europska komisija neizravno kritizira odluke o povećanju plaća, na koje su brojni ekonomski stručnjaci ranije upozoravali smatrajući ih neutemeljenima u realnim gospodarskim pokazateljima.
“U četvrtom kvartalu 2024. godine sezonski prilagođeni kvartalni rast realnog BDP-a iznosio je nešto manje od 1 posto, dok je na godišnjoj razini iznosio 2,5 posto, u usporedbi s 2,6 posto u prethodna tri mjeseca. Glavni pokretači rasta na strani proizvodnje bile su trgovina, promet i turizam, dok je industrijski sektor, koji čini oko 20 posto ukupne bruto dodane vrijednosti, zabilježio pad deseti kvartal zaredom”, stoji u izvješću.
Također podsjećaju kako su vlasti BiH 18. ožujka Europskoj komisiji dostavile svoj Program ekonomskih reformi za razdoblje 2025. – 2027., kojim se predviđa ubrzanje rasta realnog BDP-a s 2,5 posto u 2025. na 3,3 posto do 2027. godine, zahvaljujući očekivanom jačanju domaće potražnje.
“ERP cilja fiskalnu konsolidaciju temeljenu na prihodima, kojom bi se proračunski deficit od 1,3 posto BDP-a u 2025. godini preokrenuo u suficit od 0,7 posto u 2027. godini. Također, predviđa se daljnje smanjenje javnog duga s 24,5 posto BDP-a u 2024. na 22,8 posto u 2027.”, navodi se u dokumentu.
S potrošačke strane, glavni pokretač rasta u četvrtom kvartalu bila je domaća potražnja. Bruto investicije porasle su za 7,3 posto na godišnjoj razini, dok je privatna potrošnja zabilježila rast od 1,9 posto. Izvoz je porastao za 1,7 posto, nakon šest uzastopnih kvartala pada, dok je snažna domaća potražnja pridonijela rastu uvoza od 3,5 posto.
Na tržištu rada, ističe se da je zaposlenost u četvrtom kvartalu porasla za 0,6 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, dok se broj nezaposlenih smanjio za 22.800 osoba. Godišnja stopa nezaposlenosti, prema Anketi o radnoj snazi, smanjena je s 13,2 posto u 2023. na 11,7 posto u 2024. godini.
Rast nominalnih plaća ostao je izražen, s povećanjem od 9,8 posto u četvrtom kvartalu 2024., dok su u prva dva mjeseca 2025. godine nominalne plaće porasle za 13,9 i 13 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Glavni razlozi za ovakav rast plaća su, navodi se, visoke plaće u javnom sektoru i manjak radne snage u određenim industrijama.
