Dron koji je pao u Zagrebu nedaleko od Studentskog doma Stjepan Radić 10. ožujka 2022. godine oštetio je auto ženi s dubrovačkog područja, a šteta na Citroenu C5 u vlasništvu K. B. procijenjena je na 2383 eura, piše Jutarnji list.
Kako bi dobila naknadu štete, K. B. se obratila Državnom odvjetništvu kojem je uputila odštetni zahtjev, no nije dobila nikakav odgovor. Stoga je odlučila podići tužbu protiv Republike Hrvatske u kojoj je tražila da joj nadoknade štetu te isplate zatezne kamate.
Obrana na strani Republike Hrvatske tvrdila je da država nije odgovorna za štetu jer počinitelj kaznenog djela nije utvrđen.
-Subjekti odgovornosti za štetu-štetnik nije utvrđen s obzirom na to da se radi o padu neutvrđene letjelice što je razvidno iz potvrde VII policijske postaje. Pad takve letjelice predstavlja višu silu kao vanjski, izvanredni događaj koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti te Republika Hrvatska ne odgovara za djelovanje takve letjelice.
U ovom slučaju riječ je o takvom nepredvidivom događaju, padu letjelice za koju nije poznato čija je, kakav eksploziv je nosila te kako je i zašto lansirana, stajalo je u njihovom odgovoru na tužbu.
Istaknuli su i da je K. B. odvezla auto mehaničaru tek dva mjeseca nakon pada drona, zbog čega zaključuju kako nema dokaza da joj je upravo dron oštetio auto.
Ona pak je odgovorila “da se radilo o aktu nasilja budući da je predmetna letjelica bila u zračnom prostoru Republike Hrvatske 7 do 10 minuta prije pada, a na što nitko nije reagirao.
-Pala je na gusto naseljeni dio grada Zagreba, u blizini studentskog naselja koje broji oko 4000 kreveta. Smatram da u ovakvoj situaciji nije potrebno prozivati počinitelja niti ga pronaći, istaknula je K. B.
Sud je utvrdio da je letjelica zaista oštetila automobile parkirane na mjestu pada i da je Citroen C5 u vlasništvu K. B. bio jedan od automobila parkiranih u zoni pada. No, ipak su se priklonili obrazloženju RH o tome da država nikako nije mogla spriječiti pad, a osvrnuli su se i na napise u medijima prema kojima je točno poznato o kakvoj se letjelici radilo.
-Prema navodima članka (čije tvrdnje nisu potkrijepljene nikakvim dokazima) je bespilotna letjelica Tupoljev Tu-141 (UAV) sovjetske proizvodnje, teška gotovo šest tona, a lansira se s kamiona s kojeg joj se također programira i putanja leta, dana 10.3.2022. ušla u rumunjski zračni prostor oko 23:23 gdje su ga promatrale Rumunjske zračne snage. Kroz rumunjski zračni prostor je letjela 3 min. Potom je nastavila letjeti kroz mađarski zračni prostor sljedećih 40 minuta, gdje ju je promatralo Mađarsko ratno zrakoplovstvo. Naposljetku je ušla u hrvatski zračni prostor leteći brzinom od 700 km/h na nadmorskoj visini od 1.300 m gdje ju je primijetio hrvatski vojni radar. Nakon sedam minuta provedenih u hrvatskom zračnom prostoru, srušila se u naselju Horvati u Zagrebu, oko 50 m udaljeno od Studentskog doma Stjepan Radić.
Prema javno dostupnim podacima niti danas, dvije godine nakon pada letjelice, nije otkriveno i ne zna kome je letjelica u tom trenutku pripadala, na koji je način i zašto lansirana. S obzirom na sve navedeno, riječ je o radnji treće osobe koju tužena nije mogla objektivno predvidjeti.
Dakle, događaj je bio neočekivan, izvanredan i nepredvidiv te kao takav odgovara značenju više sile (vis maior) koja je razlog oslobođenja od odgovornosti. Stoga nisu ispunjene opće pretpostavke odgovornosti za štetu, izbjeći ili otkloniti, stoji u presudi.
K. B. na kraju nije dobila nikakvu odštetu, a još će morati u državni proračun uplatiti troškove postupka. Sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu odlučila je da država ima pravo na naknadu troška sastava odgovora na tužbu u iznosu od 600 eura. Presuda je nepravomoćna i protiv nje K. B. još može uložiti pravo žalbe.
